Srce nam je puno – domaćini smo ispraćaju naših olimpijki,
članica SK GORANIN:
EME SOBOL i TENE HADŽIĆ!

koje će predstavljati
HRVATSKU
Primorsko-goransku županiju
Gorski kotar
Delnice
SK “Goranin”
u nordijskoj disciplini skijaško trčanje, uz Marka Skendera iz TSK “Ravnogorac”.

ČESTITKE CIJELOM OLIMPIJSKOM TIMU (uz direktora Dragana Naglića i trenera Zorana Skendera) i puno sreće u Italiji!

Na XXV. Zimskim olimpijskim igrama našu delegaciju će predstavljati 14 sportašica i sportaša u četiri sporta.

Naše uzdanice u alpskom skijanju su Zrinka Ljutić, Leona Popović, Pia Vučinić, Samuel Kolega, Istok Rodeš i Filip Zubčić; u skijaškom trčanju to su Tena Hadžić, Ema Sobol i Marko Skender; u biatlonu Matija Legović, Anika Kožica i Krešimir Crnković; u brzom klizanju na kratkim stazama Valentina Aščić i Katarina Burić.

Navijamo za vas!

OSNOVNOŠKOLCI
1. David Pilkey: serijal o „Čovpasu“
2. Jeff Kinney: „Gregovi dnevnici“
3. Melita Rundek: „Moja mama je bajkerica“
4. David Walliams: „Najgora djeca na svijetu“
5. Franka Blažić: „Kora i začarani izvor“

PREDŠKOLCI
1. Jelena Pervan: serijal slikovnica o Mrljeku i Prljeku
2. Emma Yarlett: „Gricko“
3. Serijal slikovnica „Psići u ophodnji“
4. Orianne Lallemand: serijal slikovnica o Vuku
5. Oliver Jeffers: „U ovoj kući je duh“

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?top=365

Danas smo ušli u završnicu, u Dječjem vrtiću „Hlojkica“, u društvu s malenim „Zvjezdicama“, „Pahuljicama“, „Krijesnicama“ i „Mazama“, čitajući slikovnice „Ptica rugalica“ i „Čarapojedac“.

Izdvojili smo svi zajedno vrijeme za nešto izuzetno važno – petnaest minuta, koje znače najviše na svijetu!
Dokazali smo (i ovaj puta čudesnu moć KNJIGE) da cijela Hrvatska može čitati – zajedno!

Prepuni dojmova s ugodnih druženja u knjižnici i vrtiću, sjajne podrške roditelja koji su čitali vikendom, svih koji su nas pratili na društvenim mrežama – osobito Ministarstvo kulture i medija RH i ministrica Nina Obuljen Koržinek – ZAHVALJUJEMO SVIMA što su bili s nama dio ovog sjajnog izazova, a posebno DV „Hlojkica“ i polaznicima naših pričaonica zajedno s njihovim roditeljima.

Nastojte da čitanje ostane i dalje dio vaše svakodnevice!
Nastavite čitati, koliko je moguće redovito.
Navika koju ste izgradili vrijedi više nego što mislite.
Navika je tu – sačuvajte je!

15 minuta dnevno = vrijeme koje vrijedi najviše na svijetu!

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

obilježava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. godine oslobođen najveći nacistički logor smrti Auschwitz-Birkenau.
Osim prevencije antisemitizma, rasizma i ostalih oblika netolerancije i nasilja, cilj obilježavanja je i promoviranje razumijevanja i prijateljstva među narodima i religijama te podizanje društvene svijesti o povijesti Holokausta, njegovim uzrocima, utjecaju i posljedicama na današnja društva širom svijeta.

Međunarodni dan vjerskih sloboda (31. siječnja)

u suvremenom društvu, koje se sve više suočava s izazovima netolerancije i podjela, podsjeća na važnost otvorenosti, prihvaćanja različitosti i odgovornosti svakog pojedinca u izgradnji zajednice u kojoj se različita uvjerenja poštuju i uvažavaju.
Pravo na slobodu vjeroispovijedi jedno je od temeljnih prava svake osobe i podrazumijeva pravo svake osobe da javno iskazuje i prakticira svoju vjeru ili drugo uvjerenje, kao i mogućnost njezine promjene, ali i pravo nereligioznih osoba da ne vjeruju, ili da svoje vjerovanje još uvijek traže.

Pretražite naš e-katalog, čitajte spomenute teme:

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&spid0=1&spv0=Holokaust

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&sort=0&age=0&spid0=1&spv0=vjera&mdid0=0&vzid0=0&currentPage=1

Danas, OSMOGA DANA čitalačkog izazova 15 po 15
čitali smo u DV „Hlojkica“ predškolskoj skupini „Zvjezdice“.
Za njih smo odabrali svevremensku priču Ele Peroci „Maca papučarica“.

Sutra (petak) u 18 sati priča vas čeka u knjižnici!

Podsjetnik za roditelje:
ide nam drugi vikend ovoga izazova – „uskačete“ (čitate) Vi, dragi roditelji!

Predlažemo za čitanje poneku od najposuđivanijih slikovnica prošle godine:
– „Gricko“
– „Mrljek i Prljek mućkaju bljakavi napitak – priča o pokvarenom zubu“
– „Mrljek i Prljek slave fujkasti rođendan – priča o prljavim rukama“
– „Mrljek i Prljek na smrdljivom putovanju – priča o neopranoj kosi“
– „Psići spašavaju dinosaure“
– „U ovoj kući je duh“
– serijal slikovnica o Vuku
– serijal slikovnica o Petri
– serijal slikovnica Jakovu

Čekamo vas sutra (petak) u 18 sati u knjižnici!

#15po15 #rodjenizacitanje #ministarstvokultureimedijarh
Rođeni za čitanje Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Danas su novu priču „Tko tu živi?“ Svjetlana Junakovića s radošću i znatiželjom dočekali najmlađi polaznici DV Hlojkica Delnice „Risići“ i „Medvjedići“.

Sutra (srijeda) u 18 sati čitamo u knjižnici: čekaju vas nasmiješeni Snješko i njegovi maleni prijatelji!

Dođite nam!
Vidimo se!
#15po15 #rodjenizacitanje #ministarstvokultureimedijarh

• Igor Pleše, Boris Pleše: Delnice : nekada i sada
• Lara Černicki, Stašo Forenbaher: Kratke šetnje u prošlost
• Princ Harry: Rezerva
• Davor Rostuhar: Lovci sakupljači
• Davor Dijanović: Hrvatska – država koja se samoukida : kip domovine leta 2024.
• Stejarel Olaru: Nadia Comaneci i securitate : priča o sportu, tajnoj službi i bijegu u slobodu
• David Bowden: Najljepša putovanja vlakom po Europi
• Neotkrivena Europa : sve samo ne obično
• Mario Mihaljević: Novi fosili : bend ljubavi i sreće
• Denis Lešić, Berislav Horvatić, Čedomir Miler: Tajne otoka Krka

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?top=365

• Valérie Perrin: Svježa voda za cvijeće
• Kristin Hannah: Žene
• Kristin Hannah: Vučja djevojčica
• Kristin Hannah: Četiri vjetra
• Kristin Hannah: Moja Aljaska
• Laura Dave: Posljednje što mi je rekao
• Kristin Hannah: Njezina bitka
• Colleen Hoover: Verity
• Rhys Bowen: Dječak iz Toskane
• Ante Tomić: Nada : roman
• Miro Gavran: Portret duše
• Jeffrey Archer: Igra vremena : saga o Cliftonima
• Freida McFadden: Kućna pomoćnica
• Shari Lapena: (Ne)sretna obitelj
• Kristina McMorris: Prodani u ponedjeljak

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?top=365

Možda je naša nova knjižnica, njena prostranost, njene „rahle“ police, bogati knjižnični fond, punktovi za nesmetano istraživanje građe i čitanje; možda je ta pristupačnost građe, naša pristupačnost, naši brojni programi i aktivnosti – možda je sve to doprinijelo i povećanom broju naših članova ali i korisnika knjižnice; povećanom broju posudbi i uopće, povećanoj posjećenosti Knjižnice.

U želji da zahvalimo, okupismo opet dio naših dragih članova i korisnika, čitatelja, suradnika i prijatelja Knjižnice u prigodnom predblagdanskom druženju u prostoru koji im je poznat i kojeg vole.

Središnji dio druženja, podjela simboličnih priznanja i nagrada (naravno, knjiga!) kroz niz različitih kategorija, zahvala je onima koji čitanjem i na razne druge načine pomažu u radu knjižnice promovirajući tako i čitanje i kulturu općenito.

Pri tom smo nagrade dijelile u različitim dobnim kategorijama: od onih najmlađih i mladih, od predškolskog do studentskog uzrasta te onih starijih, od zrelih do veteranskih i umirovljeničkih godina.

Nagradu NAJVJERNIJA ČITATELJICA zaslužila Marija Abramović, koja, sa svojih osamdeset, sama dolazi po knjige, bira i domaće i strane autore, nerijetko sa željom za čitanjem knjige za koju je već čula u medijima, a Stanislav Mihelčić, NAJVJERNIJI ČITATELJ, čiji se staž u našoj knjižnici bliži brojci od 50 godina, počeo je davno s Agathom Christie, a posljednjih godina najradije čita hrvatsku književnost.

Nagradu NAJČITATELJICA zaslužila je Milenka Malnar koja tjedno pročita bar jednu knjigu pri čemu najviše voli trilere, a nema ništa protiv ni pokoju knjigu – naravno, ako je dobra – pročitati dva puta!

NAJČITATELJICA STUDENTICA je Ivana Petrušić iz Matija Trošta. Čitati je počela u prvom razredu srednje škole, sad je na Pravnom fakultetu u Rijeci i strast za čitanjem i dalje je drži…

Andrea Poje, koju smo nagradili priznanjem ČITATELJICA PLUS stoga jer iz Čabra, gdje radi u školi, redovno ne samo posuđuje knjige u našoj knjižnici, već vrlo aktivno sudjeluje i u radu našeg Čitateljskog kluba.

Uz ove pojedinačne dodijeljena je i nagrada za NAJOBITELJ čitatelja, a to vrijedno priznanje opet je (kao i prošle godine) osvojila delnička obitelj Jakovac u kojoj čitaju svi – slikovnice predškolci Karlo i Fran, a sve ostale knjige mama Andrea i tata Hrvoje, kao i baka Jasna te djed Vitomir. Već drugu godinu uživamo gledajuć njihove dolaske u knjižnicu koji im predstavljaju mali ritual, neizmjernu radost. Ne radi se samo o ljubavi za knjigu, već o usmjeravanju na otkrivanje svih sadržaja koje im knjižnica nudi, poznavanje građe polica na svom odjelu i neizostavnoj igri, pri čemu su djeca usmjerena od prvoga dana na pravila ponašanja – oni skidaju obuću i prije odlaska pospremaju igračke; njihovi dolasci nikada nisu užurbani i ograničeni…

Naravno, najviše aplauza i radosti donijele su nam nagrade našim najmlađima.

Najmlađi čitatelj i polaznik programa za predškolce je Alex Kremenić koji, na žalost, zbog bolesti nije mogao doći, ali je pozdrave svima, uz napomenu kako mali Alex najviše voli čitati sve živo u vukovima, prenijela njegova majka. No, kad već već nije bilo Alexa, sve su svojom iskrenošću, osmijesima i stavovima o čitanju osvojili Leon Zaborac, koji jako voli stripove te Paola Ljubobratović koja, uz lektiru, uvijek bira još i dodatnu knjigu!

Uz spomenute nagrade čitateljima, zahvalile smo i našim suradnicima i prijateljima, ljudima koji na različite načine podupiru rad naše knjižnice i najpodrška su nam na našim brojnim programima i aktivnostima – našoj NAJPUBLICI:

Gordana Savić, koja nije samo naša najvjernija podrška – publika, već i voditeljica mnogih radionica u našoj knjižnici – od likovnih do radionica zdrave hrane te često izlaže svoje ručne radove doprinoseći ugođaju u knjižnici;
Sonja Colnar, naša vjerna podrška u svemu – i publika i vrlo aktivna članica našeg čitateljskoga kluba od prvoga dana;
Slavica Grgurić Pajnić, i naša vjerna publika i suradnica, promotorica zavičajnoga, predstavljana autorica i fotografkinja.

Za svoj doprinos radu naše knjižnice kroz razne oblike suradnje zahvalili smo i kolegici Jasminki Lisac, koja godinama ostvaruje odličnu suradnju Srednje škole Delnice s našom knjižnicom kroz mnoge projekte i aktivnosti te Marinku Krmpotiću, novinaru Novog lista koji prati rad knjižnice i sudjeluje u predstavljanju raznih autora kroz naš program „Dodir riječi“.

Podjela nagrada je protekla u vrlo opuštenom i krajnje pozitivnom ozračju, nakon čega je uslijedilo ugodno druženje koje je zdravim zalogajima obogatila naša Gordana Savić, a baka Jasna iz najobitelji Jakovac pobrinula se za one slatke zalogajčiće.

…

REZIME:

NAJMLAĐI NAJČITATELJ – polaznik programa za predškolce Alex Kremenić
NAJČITATELJI OSNOVNOŠKOLCI Leon Zaborac i Paola Ljubobratović
NAJČITATELJICA STUDENTICA Ivana Petrušić
NAJČITATELJICA (odrasli) Milenka Malnar
NAJOBITELJ ČITATELJA obitelj Jakovac (Karlo, Fran, Andrea, Hrvoje, Jasna i Vitomir)
NAJVJERNIJA ČITATELJICA Marija Abramović
NAJVJERNIJI ČITATELJ Stanislav Mihelčić ČITATELJICA + Andrea Poje
NAJPUBLIKA Gordana Savić, Sonja Colnar, Slavica Grgurić Pajnić
NAJSURADNICI Jasminka Lisac (Srednja škola Delnice) i Marinko Krmpotić (Novi list)

HVALA SVIM ČLANOVIMA OVE NAŠE VELIKE NAJČITATELJSKE KNJIŠKE OBITELJI!
BRAVO ZA SVE!

Bravo za sve!

Rasima Karalića
i njegov predani rad, praćen s puno zanosa, došlo je jučer podržati mnogo naših sugrađana.

Naš vrsni dokumentarist poznat je po svojim dokumentarnim filmovima socijalnog karaktera koji progovaraju o „malim“, običnim, hrabrim ljudima s izuzetnim, teškim životnim pričama; o starim zanatima koji su u nestajanju, o marginaliziranim skupinama i važnosti očuvanja humanosti u zajednici.

Vrijednosti koje teško objašnjavamo danas, mladima…

Njegovi filmovi su do ganuća dojmljivi, a likovi ostavljaju duboke tragove u nama, sjaje kao biseri u našim životima.

Emotivno, emotivno, emotivno…

Hvala na nezaboravnim trenucima Nives Madunić Barišić i divnim ženama koje su nam bile…

I svima koji su ovu večer učinili tako posebnom:
Hvala Marinko Krmpotić,
hvala GDCK na poklon-knjigama,
hvala Nakladi Ljevak – Leni Roviš,
hvala Tanji Jakovac na božićnim zvijezdama…

(ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 19 sati,
utorkom i četvrtkom od 8 do 15 sati i
subotom od 9 do 12 sati).

Svatko može ispričati svoju priču!
U izvanrednom umijeću pripovijedanja kolegice Mihaele Špoljarić uživali su jučer i učenici 3. razreda šumarskog usmjerenja Srednje škole Delnice.
Srednjoškolci su, povodom Mjeseca hrvatske knjige, prisustvovali obradi lektire na drugačiji način, s prof. Ivom Kezele.

Nakon priče (lektire) „Kako je Potjeh tražio istinu“ Ivane Brlić-Mažuranić, koju im je ispripovijedala majstorica pripovjedačica Mihaela Špoljarić, učenici su aktivno sudjelovali na radionici kojoj je cilj bio potaknuti maštu kako bi se svatko od njih okušao u izmišljanju vlastitih priča.

Koristili su til i kocke pričalice kako bi dobili inspiraciju.

Timski rad je, također, bio jedan od ciljeva koji je uspješno ostvaren, a priče koje su nastale pokazuju koliku moć ima svaka osoba kad je motivirana!

#poticanječitanja #aktivnoslušanje #umijećepripovijedanja #komunikacijskevještine

I ovoga Mjeseca hrvatske knjige u našoj knjižnici okupili su se (po treći put) ponajbolji čitači pet goranskih osnovnih škola: Brod Moravica, Delnica, Lokava, Mrkoplja i Skrada na Natjecanju u čitanju naglas.
Natjecanjem se želi popularizirati knjiga i čitanje, potaknuti usmeno izražavanje te naglasiti čitanje kao temelj cjeloživotnog obrazovanja, ali i – druženje učenika goranskih škola.

U druženje nas je uvela majstorica pripovijedanja Mihaela Špoljarić, prof. hrvatskog jezika i knjižničarka, poučnom pričom upravo o važnosti čitanja, umijeću slušanja i pričanja priča.

Trinaest učenika predstavilo je knjigu po vlastitom izboru nakon čega su i interpretativno čitali odabrani ulomak, za što su ih pripremale njihove mentorice: Andreja Marković, Jasna Šepac, Marina Vidoš, Sanja Despot Abramović, Sabina Zrilić, Mihaela Cuculić Juranić, Linda Resman Šoštarić i Sarita Šimac.

U mlađoj kategoriji (5. i 6. r.) sudjelovali su Ivan Rački i Dominik Možnik iz OŠ Brod Moravice, Leona Ugljarević i Erin Jusufi iz OŠ Delnice te Vanessa Majetić, Sara Mance i Antun Habek iz OŠ Skrad. Prosudbeno povjerenstvo (u sastavu: Mihaela Špoljarić, Sabina Zrilić i Marina Vidoš) odlučilo je da je najuspješnija u toj kategoriji bila Sara Mance iz OŠ Skrad.

U starijoj kategoriji (7. i 8. r.) sudjelovali su: Arven Brajdić i Lukas Liker iz OŠ Brod Moravice, Elin Briški i Tihana Crnković iz OŠ Delnice, Lamija Velagić iz OŠ Skrad, Lucija Huš iz OŠ Mrkopalj i Doris Sveticki iz OŠ Lokve. Najuspješnija od njih bila je Elin Briški iz OŠ Delnice.

Bilo je to još jedno ugodno, zanimljivo i poticajno druženje učenika goranskih osnovnih škola; novo upoznavanje, razmjena mišljenja i preporuka za čitanje…

U ugodnom druženju i više poticajnoj nego natjecateljskoj atmosferi, druženje smo priveli kraju poklonom za svakoga – knjigom, koja nas povezuje, poučava, nadahnjuje, obogaćuje…

Pokazalo se danas da mladi ipak vole dobru knjigu i da ju rado čitaju!

BRAVO za sve
i HVALA svima!

Već osmu godinu zaredom Srednja škola Delnice u suradnji s partnerima – Gradom Delnice i Gradskom knjižnicom, u okviru svog dugogodišnjeg projekta PROCESSUS MONTANUS, raspisuje natječaj i organizira obilježavanje 7. studenoga, Dana Gorskoga kotara.

Na dodjeli nagrada okupljene su pozdravili ispred domaćina Indira Rački Joskić, ravnateljica Gradske knjižnice, ispred PGŽ zamjenik župana Toni Štimac, ispred Grada Delnica gradonačelnik Igor Pleše, ravnatelj Srednje škole Delnice Hrvoje Musinov, članica Prosudbenog povjerenstva za fotografije Martina Petranović te voditeljica projekta Jasminka Lisac, a nazočio je član Povjerenstva za literarne radove, novinar Novog lista Marinko Krmpotić.

U bogatom programu nastupili su učenici Srednje škole Delnice: Dora Ožanić i Katja Musinov koje su, u pratnji Matea Kezele na gitari, izvele pjesmu “Hallellujah”, dok su “Wind of change” izveli Ema Čop kao vokal, Ivan Glad na saksofonu i Roko Grgurić na gitari (mentorica Tanja Ružić).

Učenici osnovnih škola s područja Grada Čabra predstavili su svoj kraj kratkim videom, a prof. Valentina Tomac održala je predavanje o kulturnoj baštini Gorskoga kotara.
Učenici OŠ Skrad predstavili su slikovnicu „Legenda o Svetom vrhu“, timski rad grupe učenika.

Uz program je predstavljena i izložba svih nagrađenih radova. Posebno raduje da su nagrađeni literarni radovi pisani na sva tri idioma – čakavskom, kajkavskom i standardu.

Nagrađeni LITERARNI RADOVI:
RAZREDNA NASTAVA
1. mjesto: Franka Kovač, 4.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Cuzlavka i baka Mima“, mentorica Katarina Leš
2. mjesto: Lora Malnar, 4.r, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice, „Stara hiša v Rezugah“, mentorica Sanja Arh

PREDMETNA NASTAVA
1. mjesto: Laura Trifunović, 7.r, OŠ Vladimira Nazora Crikvenica, „Ča se vidi zad gore“, mentorica Jasmina Manestar
1. mjesto: Katja Dragičević, 6.r, OŠ Rudolfa Strohala Lokve, „Lokvarske stare priče“, mentorica Andreja Marković
2. mjesto: Sebastian Cerovac, 7.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Gerovo, „Muj gorske raj“, mentorica Sanja Klarić
2. mjesto: Jelena Križ, 8.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Jezek“, mentorica Ingrid Žorž
3. mjesto: Tia Šutej, 6.r, OŠ Brod Moravice, „Pada sneg, pada sneg“, mentorica Jasna Šepac
3. mjesto: Lara Radošević, 8.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Bakin domaći kreh“, mentorica Ingrid Žorž

SREDNJA ŠKOLA
1. mjesto: Ema Čop, 4.r., SŠ Delnice, „Što je to baština“, mentorica Jasminka Lisac
2. mjesto: Ana Mamula, 3.a, SŠ Delnice, „Gorski kotar“, mentorica Jasminka Lisac
3. mjesto: Lana Sobol, 1.a, SŠ Delnice, „Čari Gorskog kotara“, mentorica Jasminka Lisac
Posebno priznanje: slikovnica „Legenda o Svetom vrhu“ grupe učenika OŠ Skrad, mentorice Katarina Bertović i Sanja Abramović

Rezultati foto natječaja – NAGRAĐENE FOTOGRAFIJE:
OSNOVNA ŠKOLA
1. mjesto: Gita Janeš, 7.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Gerovo, mentorica Andrea Poje
2. mjesto: Deni Stević, 6.r, OŠ Ivanke Trohar Fužine, „Vicićev most u Liču“, mentorica Antonija Baričević
2. mjesto: Tia Šutej, 6.r, OŠ Brod Moravice, „Vura“, mentorica Jasna Šepac
3. mjesto: Paola Ljubobratović, 5.a, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice, „Zaštitnica“, mentorica Sanja Arh
3. mjesto: Sara Mance, 6.r, OŠ Skrad, „Pogled u prošlost“, mentorica Katarina Bertović

SREDNJA ŠKOLA
1. mjesto: Teo Arh, 2.š, SŠ Delnice, „Zaboravljena kuća“, mentorica Bojana Kovačević
2. mjesto: Dina Marković, 3.e, ŽTŠ Moravice, „Skrivena ljepota“, mentorica Željka Vrcelj
3. mjesto: Sara Konečnik, 2.r, ŽTŠ Učenički dom Moravice, „Sjećanja“, mentorica Gordana Gerić-Paulić
3. mjesto: Borna Petrović, 4.a, SŠ Delnice, mentorica Jasminka Lisac

Pobjednica je svakako okupljena goranska mladost u jedinstvu nastojanja da se voli, njeguje i čuva Zavičaj(no).

Zahvaljujemo svima na ovome goranskome zajedništvu, za koje su zaslužni ovi goranski prosvjetari, učitelji i nastavnici goranskih škola, mentori ovih učenika, koji su i ovoga puta pokazali da su u obilježavanju ovoga značajnoga datuma pravi i jedini primjer svima ostalima, i dokazali da svoj posao rade najbolje, s puno ljubavi i entuzijazma.

Storytelling je umijeće pripovijedanja, interaktivna umjetnost korištenja riječi i prenošenja poruka kroz narativnu formu.
Njegova temeljna svrha je priču učiniti zanimljivom i emotivnom, povezujući pripovjedača s publikom i potičući njihovu maštu.
Naša posebna gošća u ovogodišnjem Mjesecu hrvatske knjige, Mihaela Špoljarić, prof. hrvatskog jezika i knjižničarka, educirana je majstorica pripovijedanja.

Danas je prvim razredima gimnazijskog usmjerenja pružila nesvakidašnji, nezaboravan doživljaj slušanja njihovog lektirnog naslova „Kako je Potjeh tražio istinu“.

Cijeli školski sat protekao je u (inter)aktivnom slušanju koje je naša gošća – pripovjedačica učinila izuzetno zanimljivim svojom izvedbom u koju je uključena i neverbalna komunikacija (mimika, ekspresije, držanje tijela) te načinom govora (tonom, tempom, dinamikom).

Priče su ono što nas povezuje…

Pričajmo,
da ne ostanemo bez riječi.

Dječji smijeh ispunio je prošloga tjedna knjižnicu.

Tri skupine Dječjeg vrtića Hlojkica: Zvjezdice, Krijesnice i Pahuljice sa svojim tetama posjetile su knjižnicu.

Vidjeli su kako knjižnica izgleda i tko u njoj radi, kakvih sve knjiga ima i gdje se čuvaju, saznali su kako se posuđuju knjige.

Pridružili su se Luki i Emi, likovima slikovnice „Čarolija knjižnice“, u otkrivanju čarolije skrivene između korica knjiga i među policama knjižnice.

Zajedničko druženje nas je razveselilo i potaknulo na potragu za najdražom knjigom.

Čekamo vas na Dječjem odjelu!

Prvašići su upoznali prostor knjižnice, saznali kakve sve knjige mogu pronaći na svojem, Dječjem odjelu, ali i naučili kako se ponašati u knjižnici i odnositi prema posuđenim knjigama.

Naravno da posjet ne može proći bez priče – čitali smo manje poznatu bajku braće Grimm „Cvilidreta“ i odigrali jedan kviz – o bajkama!

Druženje smo završili podjelom članskih iskaznica i straničnika, a radosna lica prvašića otkrivala su da ćemo se češće viđati u šarenom, knjiga i igračaka prepunom Dječjem odjelu.

ZELENA KNJIŽNICA
NIJE
samo projekt;
educiranje javnosti, širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz programske aktivnosti (promocije knjiga, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine, radionice, izložbe)….

ZELENU KNJIŽNICU dišeš, osjećaš, ŽIVIŠ!

Zainteresirani učenici 7. i 8. razreda OŠ Delnice čitali su knjige aktualnih tema – iz života tinejdžera, kojima ih se želi potaknuti na razmišljanje…

Čitali su: „Oblak čvoraka“, „Zmajevi koji ne lete“ Ivane Šojat i „Čudo“ R.J. Palacio.

U završnici KNJIGOLJUPCA, jučer održanog kviza u knjižnici, učenici koji su pročitali knjige svojim su ih školskim kolegama i predstavili, kako bi i njih zainteresirali za čitanje o važnim temama njihovog odrastanja: vršnjačkom nasilju, ovisnostima, problemima u obitelji, prijateljstvima i tako potrebnim podrškama…

Zajednički su potom odigrali „Kahoot“ kviz, vezan iz pročitane knjige i spomenute teme.

Svi vrijedni čitatelji darovani su knjigom „Gdje je Beata?“ Jasminke Tihi-Stepanić, koju im je osiguralo Gradsko društvo Crvenog križa Delnice u okviru našeg zajedničkog projekta „Možemo li učiniti nešto za žrtve nasilja u obitelji? Možemo!“.

Programi poput KNJIGOLJUPCA potiču djecu i mlade na čitanje, na (tako potrebno) zajedničko raspravljanje o važnim i osjetljivim temama u njihovim životima.
Provođenju ovoga programa veliku su podršku nama i njima pružile njihove nastavnice hrvatskoga jezika Marina Vidoš, Božica Vidmar Pleše i Linda Resman Šoštarić.

Do idućega KNJIGOLJUPCA, svim učenicima želimo puno pročitanih knjiga!

Ni kiša nije spriječila male Maze, polaznike DV Hlojkica, da nas posjete sa svojim tetama Irenom i Danijelom na početku Mjeseca hrvatske knjige.

Slikovnica „Čarolija knjižnice“ otkrila im je dio tajni skrivenih u knjižnici i knjigama, a tijekom kreativne radionice izrađivali su čarobna stabla.

Zainteresirani za različite knjige, druženje i igranje u knjižnici, obećali su ponovni posjet.

U Dječjem odjelu, gdje „stanuju“ priče, dijete ostvaruje svoj prvi susret s knjigom.
Kroz posudbu knjiga i aktivnosti koje se provode na Odjelu, započinje odrastanje mladoga čitatelja…

Programe za poticanje čitanja od najranije dobi (za djecu od 3 do 7 g.) vaše knjižničarke održavaju tri puta tjedno:

– ponedjeljkom (u 18 sati) – Kreativna radionica; temeljena na slikovnici koja je motivacija za sve spontane stvaralačke izraze djece, s naglaskom na likovno;
– srijedom (u 18 sati) – Pričaonica priča; čitamo i u prirodi, a čitaju nam i mame („Čitaj mi mama!“)!

A za one koji su prvi put sjeli u školske klupe, tu je (petkom u 18 sati) “Učilica”, edukativno – zabavni program za prvašiće.

Radujemo vam se!

RASTIMO ZAJEDNO!

»Kora i začarani izvor« fantastični roman za djecu inspiriran stvarnim predjelima i mitologijom Gorskog kotara, koji uz maštovitu pustolovinu prenosi i važne ekološke poruke, drugi je roman riječke autorice, novinarke i kulturologinje Franke Blažić, u kojem spaja stil J.K.Rowling, J.R.R.Tolkiena i Ivane Brlić-Mažuranić, prateći avanture jedanaestogodišnje djevojčice Kore u čarobnom svijetu Gorskog kraljevstva, pri pokušaju otkrivanja tajne začaranog (otrovanog) izvora Kupe. Kora i njeni šumski prijatelji moraju, žele li spasiti svijet i osigurati pobjedu dobra nad zlim, „odčarati“ mistični i prekrasni izvor zelenooke ljepotice Kupe.

Maštovito postavljeni okviri ove priče nose pregršt zanimljivih likova; koristeći klasični instrumentarij bajke i fantasy književnosti kao žanra, uz patuljke i vile(njake) javljaju se i autohtoni goranski mitološki likovi ((Pancikul, Polnoćnjak). Pozornica svih zbivanja je Gorski kotar, kojega autorica u knjizi naziva Gorsko kraljevstvo (Tršće, Gerovo, izvor Kupe, Golubinjak, Risnjak).

Jasne su i pozitivne poruke poslane djeci i mladima koje izviru iz sadržaja i vezane su uz pobjedu pozitivnih ljudskih vrijednosti i načina ponašanja (pobjeda dobra nad zlim), poštivanja i čuvanja Prirode – jačanja ekološke svijesti…

Djevojčica Kora otkriva da su znanje, empatija i hrabrost ključne za promjenu – i za svijet, i za nju samu.

Sjajna lektira, zar ne?

Franka Blažić i njena „Kora“, praćena videoteaserima i book trailerom, rasplamsala je maštu naših osnovnoškolaca kojima je jedan školski sat bio premalo za sva pitanja i sugestije koje su izrekli autorici vezane uz nastavak „Kore“, koji upravo piše.

Jutros smo ugostili sve ljubitelje haikua, sudionike 11. međunarodnog haiku susreta kojega organizira udruga “Goranski koraci” (Slavica Grgurić Pajnić).

Prelijep sunčan dan otkrio je našim gostima naš voljeni Zavičaj u najljepšim bojama jeseni, a mi smo otkrili jedan zanimljiv izričaj – FOTOHAJGU, koja se sastoji od dvije umjetničke forme: haikua i fotografije, koji se međusobno nadopunjuju te zajedno čine cjelinu i novi umjetnički doživljaj.

Proces stvaranja fotohajgi je dvosmjeran: ponekad fotografija inspirira nastanak stihova, a nekad gotov haiku traži fotografiju u koju će se savršeno smjestiti.

Izložbu nagrađivanih učeničkih radova haiku grupe OŠ Vežica (Rijeka) “HAIKU DAR I UZDARJE” otvorila je njihova mentorica Mihovila Ćeperić Biljan.

Nadamo se da će ova izložba pobuditi interes u mnogih nastavnika hrvatskoga jezika u našim goranskim školama koji će sa svojim učenicima održati upravo ovdje u knjižnici nastavni sat.

Izložba će biti otvorena do kraja Mjeseca hrvatske knjige (15. studenoga).

Otkrijte i vi FOTOHAJGE, oduševit će vas!

Poseban projekt Radioaktivna slušaonica radioigre za djecu i mlade HRT-a kojega je pokrenuo Odjel drama Hrvatski radio, radionički je sadržaj tijekom kojega su urednica/dramaturginja Nives Madunić Barišić i tonmajstor Tomislav Šamec učenicima četvrtih razreda delničke osnovne škole predstavili radijsku dramsku emisiju za djecu i mlade, a potom uz fotografije, video materijale i zvukovne ilustracije vodili učenike kroz proces nastanka emisije, govorili o mediju radija kao obrazovnom, umjetničkom i kulturnom sadržaju te s učenicima stvarali i snimili jednu dramsku scenu.

Emisija „Radioigra za djecu i mlade“ nikada ne preslikava književnost na radio, već je originalan, poticajan i izrazito umjetnički proizvod koji radio pokazuje u novom svjetlu, prateći recentnu produkciju domaće i svjetske književnosti za djecu.
Drukčije ,,čitanje”, odnosno s l u š a nj e djela suvremene hrvatske književnosti (klasika, dječje književnosti i lektirnih naslova) vrijedan je napor u promicanju i razvijanju vrijednosti književnosti (umjetnosti) za učenike.

https://radio.hrt.hr/slusaonica/radioigra-za-djecu-i-mlade

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/delnicka-knjiznica-ugostila-strucni-skup-stop-obiteljskom-nasilju/

Katarina je dijete Knjižnice, uz nju je vežu sati kreativnoga rada, ali i volontiranja.

U Knjižnici je napisala i ilustrirala svoje dvije autorske slikovnice koje su i tiskane, u njoj je postavljena i njena prva izložba slika, njene su fotografije na izložbi „Volim svoj grad“, u njoj je održana i promocija njenih prvih stihova „Slikopjesme“.

Svoj put prema slikarstvu utrla je ovdje, u svom rodnome gradu, od najranije dobi.

Studentica zadarskog sveučilišta, voditeljica je „Wine and Paint“ radionica, a svoje slike izlaže i van Domovine.

Podržite našu mladu svestranu Delničanku,
u petak 26. 9. 2025. u 18 sati

Ona je jedna od onih autorica čije knjige s nestrpljenjem iščekujemo, jer ona je usmjerena na nas; kroz svoje priče ona priča naše priče, a mi, čitatelji, s radošću primamo svu njenu bespoštednu iskrenost.
Širiteljica ideje da je svačija priča važna svojim nas knjigama poziva na razgovore o onome o čemu ne govorimo, o onome što prešućujemo, na povezivanje kroz priče koje pričamo jedni drugima umjesto jedni o drugima…

Nastja nas potiče da prigrlimo i mi svoje priče, da se u knjigama sretnemo sami sa sobom, s drugima, s onim neizrečenim…

JER – KNJIGE LIJEČE.

Neka nam je više ovakvih dana!

Ovih dana djeca kreću put vrtića i škola.

No, uz obrazovne ustanove, veliku ulogu u opismenjavanju imaju i KNJIŽNICE.

Za čitanje nikada nije prerano. Čitanje otvara brojne razvojne mogućnosti, stoga ne čudi preporuka struke da se djecu upiše u lokalnu knjižnicu već od najranije dobi.

Odlasci u knjižnicu, brojne posuđene i djeci pročitane slikovnice i knjige temelj su izgradnje kritičkog razmišljanja i vlastitog kriterija prosuđivanja.

Dođite nam!

SRETAN POČETAK pedagoške / nastavne godine
svim našim malim VRTIĆARCIMA i njihovim odgojiteljima,
svim UČENICIMA i njihovim učiteljima/nastavnicima,
i svim roditeljima!

Olakšajte najmlađima prve dane uz slikovnicu…

Draga djeco, predškolci,
čekamo sve vas koji se volite družiti, igrati, stvarati i slušati priče na našim redovnim programima za najmlađe

(svaki) PONEDJELJAK U 18 SATI – KREATIVNA RADIONICA
(svaka) SRIJEDA U 18 SATI – PRIČAONICA PRIČA

Počinjemo 1.9.2025.

Radionice su besplatne.

VIŠE O PROGRAMIMA ZA PREDŠKOLCE:
https://knjiznica-delnice.com/programi/

Nastja Kulović, spisateljica, glas staklene djece, širiteljica ideje da je svačija priča važna i autorica knjiga „Kud si krenula?“ i „Nešto drugo“, dolazi u knjižnicu predstaviti nam i svoju treću knjigu, „Mi se ne grlimo“, u ČETVRTAK, 18.9.2025. u 19 sati.

Baš su Delnice bile jedna od prvih sredina u kojima je 2019. Nastja Kulović predstavila svoj debitantski roman „Kud si krenula“, romansirane memoare o utjecaju bolesti na sve članove obitelji, moćnu priču o bolesti koju je i sama odbolovala i, među rijetkima, pobijedila!

Njen drugi roman, „Nešto drugo“ (2021.), priča je o tome kako ne trebamo hraniti ideju da su samo tužne ljubavi one velike. Ljubav može biti nešto drugo, može rasti kroz povezanost i sigurnost, ne mora biti dramatična da bi bila važna i vrijedna…

Nastjin je najnoviji roman „Mi se ne grlimo“ zadnji dio trilogije stvarnosne proze, introspektivni roman o obiteljskim odnosima, najmanje utemeljen na njezinu osobnom iskustvu, odnosno iskustvu njezine obitelji, ali ipak naslonjen na njega.

U ovoj priči, u svega nekoliko dana, Lala priprema proslavu svog šezdesetog rođendana, pripremaju se i razne čestitke, tenzije rastu, prošlost se nameće, istine su spremne biti izgovorene…
„Nastjini romani uvijek su introspektivni, intimistički, usmjereni na pojedinca, čime nas potiču na unutarnju promjenu i samoanalizu…“, kaže u predgovoru Nastjine treće knjige, njezina urednica Ilina Cenov.
Temama i načinom njihove obrade Nastja Kulović privukla je veliku pažnju i stekla zavidan broj štovatelja i čitatelja koji s radošću primaju njenu bespoštednu iskrenost.
„Svojim knjigama pozivam na razgovore o onome o čemu ne govorimo, na povezivanje kroz priče koje pričamo jedni drugima umjesto jedni o drugima, na dijalog.
Jer – svačija je priča važna!“ (Nastja Kulović)

Hoće li svojim riječima Nastja dotaknuti i vas i potaknuti vas da prigrlite svoje priče, otkrijte u druženju s autoricom.

O autorici:
Nastja Kulović (Sisak, 1983.) je spisateljica, pravnica, glas staklene djece, voditeljica podcasta, edukantica koherentne tjelesne psihoterapije, optimist.
Pokretačica je kampanje „Vidite li staklenu djecu?“, širiteljica ideje da je svačija priča važna.
Vodi knjiški podcast „Između redaka“, u kojem s gostima razgovara o knjigama, čitanju, stvaranju, ali i onome – između redaka.
Svakodnevno čita i istražuje svoju kreativnost, odnos emocija i bolesti te ispituje može li kroz umjetničko izražavanje doći do iscjeljenja.

ČITAJTE NASTJU:
https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&spid0=1&spv0=kulovi%c4%87%2c+nastja

Pratite Nastju:
https://nastjacool.com/

Slušajte Nastju (digitalni baštinski arhiv NSK (projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Vremeplov riječi-digitalni arhiv hrvatske književnosti“):
https://digitalna.nsk.hr/?pr=v.m&id=663280
https://digitalna.nsk.hr/?pr=v.m&id=663291

Čekamo vas u srijedu u 18 sati – zaranjamo zajedno u čudesni svijet mora!

Okrenimo se knjigama koje čitamo rjeđe nego što bismo trebali, a koje su nam, zapravo, po mnogočemu bliže od većine omiljenih knjiga – knjigama domaćih autora.

Domaća književnost ona je na koju često zaboravljamo i na koju ćemo rijetko staviti fokus u planiranju svoje liste lektire. Osim što time propuštamo podržati domaće autore i izdavače, propuštamo i odlične priče koje su NAM bliske i u kojima možemo prepoznati dio sebe i svijeta koji NAS okružuju, priče čije su NAM teme poznate, a rječnik savršeno razumljiv.

Teme su tipične za generaciju milenijalaca i svima zajedničke, no načini na koji o njima progovaraju na stranicama svojih knjiga bitno se razlikuju.

Od promišljanja o našoj svakodnevici i borbe s osnovnim egzistencijalnim pitanjima, ljubavnih priča tipičnih za sve one u dvadesetima i tridesetima i priča koje možemo opisati kao tipično hrvatske, nove generacije domaćih autora kroz svoj rad otkrivaju svu kompleksnost trenutka u vremenu u kojem se nalazimo, ali i svega onoga što mu je prethodilo, kao i neizvjesnost koju, kako za njih, tako i za sve nas, nosi budućnost.

Tko su neka do imena nove generacije domaćih autora koji iza sebe već imaju zapažena književna ostvarenja, a čije vrijeme zapravo tek dolazi?

ČITAJMO HRVATSKO – izaberite s naših polica najnovije naslove iz bogate suvremene hrvatske književne produkcije!

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?new=365

PONEDJELJAK, SRIJEDA
13 – 19 sati
UTORAK, ČETVRTAK, PETAK
8 – 14 sati
SUBOTA
9 – 12 sati

Posuđene knjige možete vraćati u bilo koje doba (0-24 sata) putem KNJIGOMATA.

Novitete u knjižnici izaberite ovdje:
https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?new=365

Starim, bolesnim, slabo pokretnim osobama dostavljamo knjige na kućnu adresu
– po pozivu:
• 051/812 430
• knjiznicadelnice@gmail.com

Javite nam se!
Želimo vam ugodan nastavak ljeta uz dobru knjigu!

Svaka Zavičajna zbirka omogućuje kompleksnije istraživanje života, razvoja i stvaralaštva neke sredine; čuva naše kulturno-povijesno nasljeđe te je važan izvor podataka o životu u lokalne zajednice u određenim povijesnim razdobljima, neophodan za obrazovne, znanstvene, stručne i informacijske potrebe ne samo korisnika u lokalnoj zajednici, već i šire.

Sadržajno, zavičajna zbirka obuhvaća građu objavljenu na području zavičaja, građu čiji su autori građani zavičaja te djela zavičajnih autora i građu o zavičaju objavljenu bilo gdje u svijetu.

Zavičajnu građu u našoj Zavičajnoj zbirci čine, osim knjiga, i razglednice i novine – GORANSKI NOVI LIST, kojega čuvamo od njegovog prvog broja (3. svibnja 1996.) i uvezujemo ga u knjige od nekoliko godišta (svezaka).

Tematski, GORANSKI NOVI LIST obuhvaća područje cijeloga Gorskoga kotara pa je zanimljiv najširem krugu čitatelja.

Za sve štovatelje i ljubitelje zavičajnoga:
istražite, pronađite u GORANSKOM NOVOM LISTU građu o određenoj temi, području, osobi ili događaju.

Jojo Moyes: „Svi mi živimo ovdje“
Duhovita, pomaknuta i zabavna, no istovremeno suptilna, dirljiva i topla priča o obitelji i prijateljstvu, o ljubavi i suosjećanju te o tome kako održati obitelj na okupu, a pritom ne zaboraviti na sebe.

Karin Smirnoff: „Djevojka u raljama risa : osmi roman o Lisbeth Salander“
Osmi nastavak legendarnoga Millenniuma, koji u taj serijal unosi novu dimenziju napetosti i dubine. Karin Smirnoff udahnjuje novi život ovom epskom djelu vodeći nas kroz najmračnije izazove suvremenog svijeta – pohlepu, buđenje fašizma i brutalnu eksploataciju koja ne mari ni za ljude ni za okoliš. Mogu li Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist stati nakraj zastrašujućem zlu koje se probudilo na sjeveru?

Marco Missiroli: „Imati sve“
Priča o kockanju, gubicima i iskupljenju, ali nadasve je nezaboravno emotivno putovanje koje duboko istražuje odnos oca i sina otkrivajući kako se povjerenje može vratiti kroz iskrenost i suočavanje s vlastitim demonima. Marco Missiroli vodi čitatelje kroz svu kompleksnost roditeljske požrtvovnosti pokazujući kako istinska bliskost može izdržati i najveće izazove. Imati sve dirljiv je i neočekivano nježan roman koji vraća nadu.

Lars Kepler: „Mjesečar : deseti slučaj inspektora Joone Linne“
Deseti nastavak svjetske senzacije, bestseler-serijala o in¬spek¬toru Jooni Linni, nepredvidiv je i suludo brz, krvav i šokantan. Uzbudljiv do posljednje stranice, „Mjesečar“ potvrđuje majstorski talent Keplera za stvaranje najnapetijih zločinačkih priča.

Vanessa Montfort: „Sestrinstvo loših kćeri“
Dirljiv, duhovit, nježan i inteligentan roman je u kojem Vanessa Montfort još jednom zaranja u dubine prijateljstva i ljubavi, oprosta i iscjeljenja, na zadivljujući način izranjajući crne bisere emocionalne ovisnosti, ovaj put one između majki i kćeri.

Rumena Bužarovska: „Toni“
Kad bismo književne likove mogli izvući iz teksta da im se osobno obratimo, Toniju Stojanovu, glavnom junaku ovoga romana, rado bismo to učinili da mu kažemo sve što ga ide. I ne bi mu bilo nimalo ugodno. Jer Toni to zaslužuje. On je jedan od onih muškaraca koji misle da se svijet vrti oko njih i da su svi drugi tek statisti koji opslužuju čudo njihova postojanja. Iako s njim u stvarnom životu ne bismo htjeli imati nikakva posla, kao književnog junaka obožavat ćemo ga. Točnije – obožavat ćemo ga prezirati, zahvaljujući načinu na koji je Rumena Bužarovska dala humoristični smisao njegovu jadnom postojanju. Zbog njezina spisateljskog umijeća i ovaj roman i glavni lik Toni istovremeno su gorko tragični i beskrajno komični, baš kao i mnogi nepredvidivi “romani” što ih ispiše život.

Henning Mankell: „Čovjek iz Pekinga“
Briljantni politički triler koji ruši granice žanra i potvrđuje zašto je Henning Mankell jedno od najvažnijih imena svjetske kriminalističke scene.

Lucy Clarke: „Jedna od djevojaka“
Psihološki triler autorice međunarodnog bestselera „Uspon“, koji vas vodi na zavodljivi grčki otok. Šest žena okuplja se na djevojačkoj večeri u napetom romanu o tajnama, ljubomori i smrtonosnim posljedicama među prijateljicama.

Soraya Lane: „Kraljevska kći“
Dirljiva priča o obiteljskim tajnama, izgubljenoj ljubavi i otkrivanju vlastitih korijena.

Sebastian Fitzek: „Nećeš stići kući“
Napeta priča o utrci s vremenom i borbi za goli život, ovaj uznemirujući psihološki triler donosi sve što čitatelji očekuju od Fitzeka – intenzivnu napetost, nepredvidive preokrete i atmosferu koja ledi krv u žilama.

Angela Marsons: „Samrtni krik“
Novi hit iz serijala o inspektorici Kim Stone – napeta kriminalistička priča s elementima psihološkog trilera, u kojoj ništa nije kako se čini. Idealna za obožavatelje kriminalističkih romana sa šokantnim obratima i jezivim zločinima.

Lee Child i Andrew Child: „Tajna“
Lee Child autor je serijala o Jacku Reacheru koji su na vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga New York Timesa, a prema njegovim romanima snimljeni su filmovi, kao i televizijska serija. Proslavljeni Childeov junak Jack Reacher u ovom romanu zateći će se u 1992., kada je kao vojni policajac bio uključen u istragu misterioznih smrti znanstvenika diljem SAD-a.

Abraham Verghese: „Obećanje vode“
Obuhvaćajući razdoblje od 1900. do 1977. godine, radnja ovog čudesnog romana smještena je u Keralu, uz Malabarsku obalu južne Indije, i prati tri naraštaja obitelji koja je ugrožena neobičnom boljkom: u svakom naraštaju barem jedna osoba umire od utapanja, a u Kerali vode ima posvuda.

Valerie Perrin: „Oni koje nitko ne posjećuje“
Nježno ispričana priča o ljubavi, sjećanjima i tajnama koje oblikuju naše živote.

Učenice delničke osnovne škole, sestre blizanke, rano su utirale svoj životni put, put umjetnosti …

Svoju su kreativnost razvijale i na likovnoj radionici koju je vodila učiteljica Marica Zaborac, pod čijim su mentorstvom nastajale brojne slikovnice naših nadarenih osnovnoškolaca.
Napisale su, već tada, i ilustrirale svoje prve autorske radove, zajedničke slikovnice:
„Pothvat slonice Ružice“; „Kako su slatkiši postali slaniši i kiseliši“ (2006.) i „Čudnovate zgode ovčice Žakline“; „Rasadnik osjećaja“ (2009.).2007. g. je Agati tiskana slikovnica „Legenda o dejuonškem muož’ku“, a 2008. je Apoloniji tiskana slikovnica „Četiri godišnja doba“.

U okviru proslave 140. obljetnice Narodne knjižnice i čitaonice Delnice, 7. studenoga 2014., održan je književni susret »Djeca djeci« na kojem su predstavljeni kreativni učenici delničke osnovne škole kojima je u okviru natječaja »Moja prva knjiga« (Centra za humanitarne studije Karlovac) objavljena slikovnica. Predstavljene su tada slikovnice sestara Apolonije i Agate Lučić, Klare Kastner, Sarah Butigan, Mihaela Petranovića, Karoline Ćuro i Benite Karalić.

Slikovnice je, uz autore, predstavila kolegica knjižničarka Verena Tibljaš iz Dječjeg odjela Stribor Gradske knjižnice Rijeka.
Slikovnice Agate i Apolonije Lučić, prepune važnih poruka za djecu i odrasle, dio su fonda naše ZAVIČAJNE ZBIRKE i dio općeg dječjeg fonda; često ih čitamo na našim programima za poticanje čitanja u djece i učenika osnovne škole te, posebno, u „Tjednu dobre dječje knjige“.

Želeći da nam ostave svoj upečatljiv trag, za trajno sjećanje oslikat će nam jednom dio Odjela za mlade u novoj knjižnici – neostvarena je naša želja od samog preseljenja u novi knjižnični prostor.

https://knjiznica-delnice.com/arhiva_vijesti.html (arhiva vijesti, 2014.)

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Lu%c4%8di%c4%87%2c+Agata

“Nikad ne sudi knjigu po koricama” – poznata je izreka…

No,
korice knjige prvi su kontakt s knjigom, prva stvar koju vidimo, i igraju važnu ulogu kao sredstvo komunikacije s čitateljem.

Sjajna knjiga dugo ostaje u našim mislima, a često je to slučaj i s njezinom naslovnicom. Dobra naslovnica je ona koja izaziva neku vrstu reakcije.
Izdavači čine sve kako bi privukli pažnju čitatelja – dizajn naslovnice postao je izuzetno važan.
…

“Sirene” i “Ljeto u gradu” – novi su naslovi u vašoj knjižnici; iako sadržajno različite, povezuje ih izniman dizajn naslovnica, i knjige naprosto mame na čitanje!

“Sirene” su drugi roman australsko-britanske autorice Emilie Hart – fascinantne priča o sestrinstvu, iznimnoj ženskoj snazi, moći snova, misteriju i čaroliji mora.
Kako se prošlost i sadašnjost isprepliću, žene iz različitih vremena otkrivaju da sirene nisu samo mit – one su simbol ženske snage, otpora i hrabrosti da se suprotstave pravilima.

“Ljeto u gradu” roman je kolumbijsko-američke autorice Alex Aster, ujedno i njezin prvi ljubavni roman koji je odmah osvojio ljestvice najprodavanijih knjiga.
…
Ugodno čitanje!

Provedite i vi vrijeme u dobrom društvu, uz puno smijeha.
Zaigrajte s vršnjacima DRUŠTVENE IGRE, no – OPREZ! – pobjeda je manje važna od PRIJATELJSTVA!

Čekamo vas SVAKE SRIJEDE U 18 SATI!

Prilikom otvorenja izložbe, u ime HŠD, tajnik društva Oliver Vlajnić, dipl. ing. šumarstva, darovao je knjižnici mnoštvo naslova iz područja šumarstva – od stručne literature do poezije.

Zahvaljujemo im na pomoći u vraćanju izložbe u naš grad te na daru koji će poslužiti učenicima SŠ Delnice, smjer šumarstvo, ali i svima koje zanima ta tematika.

Volite li se družiti? Volite li društvene igre?
Naravno, svi to volimo…, a i u društvu je ljepše zar ne?!

O S N O V N O Š K O L C I,
pridružite nam se tijekom ljetnih praznika
na društvenoj – Zabavnoj srijedi
od 18 sati u knjižnici.
Družite se, zabavite se i kroz zabavu i igru
naučite nešto novo…
Jer treba znati i gubiti…
Čovječe, ne ljuti se – i nemoj okrenuti stol!
Raduj se svakoj partiji i iz svake nešto nauči!

ČEKAMO VAS!

Izložba se temelji na otvorenom pozivu koji je OMH u Delnicama objavio u travnju, a u kojem su umjetnici pozvani da „kroz likovne, primijenjene i izvedbene umjetnosti istraže dvostruku dimenziju divljine – onu koja okružuje našu prirodu i onu koja prebiva u nama.“

Izloženo je ukupno 15 radova 12 autora (slike, fotografije i skulpture).

Svoje su radove izložili:
Amir Hadžibeganović (Šest vukova, Lija), Ivana Keser (Bitoraj_Kobiljak), Velia Krmpotić (Sokolov let, Jelen), Jasmina Lesić (Čarobna šuma 1 i 2), Jelena Martinović (prostorna instalacija u šumi) Palma Miličević (Povratak prirodi), Snježana Novotny (Snaga zemlje), Tihomir Salopek (Jesen), Darija Stipanić (I Wish I Could Fly), Senka Šerbeđija (rad bez imena), Nora Xharrahi (Jelen) i Marijana Žinić (Tijela zemlje).

Prilikom otvorenja izložbe, Leo Marić u ime OMH u Delnicama pozdravio je prisutne izlagače, naglasio važnost izložbe za obogaćivanje kulturne ponude u Delnicama i Gorskom kotaru te najavio da će izložba od sljedeće godine biti organizirana i na višoj razini.

Autorica koncepta i kustosica izložbe, umjetnica Sandra Ban objasnila je tematske motive izložbe te iznijela opise i ocjene svih izloženih djela. Također, naglasila je da je nadahnuće za izložbu djelo Grge Marjanovića (1933.–2009.), delničkoga akademskoga slikara i likovnoga pedagoga čije je umjetničko djelo snažno obilježio interes za animalistiku.

Pobjednica prvoga izdanja izložbe „Zov divljine“, koja je time stekla pravo na samostalnu izložbu u organizaciji OMH u Delnicama sljedeće godine, riječka je slikarica i likovna pedagoginja Velia Krmpotić (Vadignoff, Sukačić). Njezine su slike Sokolov let i Jelen (tuš, kist, pero, 30×40 cm) po ocjeni i žirija i publike u snažnoj konkurenciji proglašene najboljima. Velia Krmpotić iza sebe ima velik broj objavljenih ilustracija u Modroj lasti, Svijetu, Nadi, Kani i drugim publikacijama, a izlagala je u galerijama u New Yorku, Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. Njezini su radovi trenutno izloženi i na izložbama „Mysterium crucis“ u Dubrovniku i „Paradigmatski ritmovi anestezije“ u Puli.

Izložbu „Zov divljine“ razgledajte do 21. lipnja 2025.

Javna tribina „Tragom iseljenika Gorskog kotara i Hrvatskog primorja“ u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Delnicama i Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Rijeka okupila je brojne Gorane, ljubitelje i proučavatelje povijesti koje je u ime OMH Delnice pozdravio Leo Marić, a okupljenima se zatim obratila Renata Garbajs, voditeljica riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Prvo predavanje održao je Miljenko Dorić, umirovljeni liječnik i sveučilišni profesor riječkog Medicinskog fakulteta. Dorić je Delničanima predstavio svoja istraživanja o iseljenim Bribircima pod naslovom „Bribirci po svitu“, a publika je bila u prilici razgledati i obrazovne panoe koje je Dorić izradio. U svojem predavanju, Dorić se nije pozabavio samo velikim brojkama bribirskih iseljenika nego je poseban naglasak stavio na priče „malih ljudi“, iseljenika koji su čitav život tragali za svojim korijenima u domovini te osjećajima koje je otkrivanje korijena u njima izazvalo.

Nakon toga, predavanje je održao Radovan Tadej, publicist, povijesni istraživač, pjesnik i dugogodišnji član Ogranka Matice hrvatske u Delnicama. Tadej je u predavanju pod naslovom „Iz Brod Moravica na sve četiri strane svijeta“ predstavio rezultate svojeg nedavnog istraživanja koje je poduzeo u brodmoravičkom kraju, a koje je također objavljeno u Matici, časopisu Hrvatske matice iseljenika. Tadej je ispričao priču o trojici znamenitih Brodmoravičana koji su postigli nevjerojatne rezultate u svijetu: Rudolfu Crnkoviću, tamburašu i muzikologu, Franji Kuretiću (Frank Kurtis), konstruktoru trkaćih automobila u SAD-u po kojem je nazvan karting, Matiji Brajdiću (Matthew Braidech), američkom stručnjaku za požare i prevenciju požara, te Josipu Grguriću, jednom od vodećih ljudi hrvatske političke emigracije u Australiji.

Nakon završenih predavanja, publika se uključila u raspravu o važnosti iseljeništva, a nekoliko je posjetitelja podijelilo i vlastite priče o članovima obitelji koji su završili u iseljeništvu. Miljenko Dorić istaknuo je da bi se trebalo potaknuti istraživanja obiteljske iseljeničke prošlosti u svakom goranskom mjestu kako bismo se odužili iseljenicima koji su pomogli našem ostanku i opstanku na hrvatskom prostoru te kako bi se omogućilo obnovu veza između iseljenika i domovine.

Hvala na organizaciji delničkom Ogranku MH i njenom predsjedniku Leu Mariću,
hvala Hrvatskoj matici iseljenika – Podružnici Rijeka i uglednim predavačima.
Hvala i svima vama koji ste nam bili.