U druženje nas je uvela majstorica pripovijedanja Mihaela Špoljarić, prof. hrvatskog jezika i knjižničarka, poučnom pričom upravo o važnosti čitanja, umijeću slušanja i pričanja priča.

Trinaest učenika predstavilo je knjigu po vlastitom izboru nakon čega su i interpretativno čitali odabrani ulomak, za što su ih pripremale njihove mentorice: Andreja Marković, Jasna Šepac, Marina Vidoš, Sanja Despot Abramović, Sabina Zrilić, Mihaela Cuculić Juranić, Linda Resman Šoštarić i Sarita Šimac.

U mlađoj kategoriji (5. i 6. r.) sudjelovali su Ivan Rački i Dominik Možnik iz OŠ Brod Moravice, Leona Ugljarević i Erin Jusufi iz OŠ Delnice te Vanessa Majetić, Sara Mance i Antun Habek iz OŠ Skrad. Prosudbeno je povjerenstvo (u sastavu: Mihaela Špoljarić, Sabina Zrilić i Marina Vidoš) odlučilo je da je najuspješnija u toj kategoriji bila Sara Mance iz OŠ Skrad.

U starijoj kategoriji (7. i 8. r.) sudjelovali su: Arven Brajdić i Lukas Liker iz OŠ Brod Moravice, Elin Briški i Tihana Crnković iz OŠ Delnice, Lamija Velagić iz OŠ Skrad, Lucija Huš iz OŠ Mrkopalj i Doris Sveticki iz OŠ Lokve. Najuspješnija od njih bila je Elin Briški iz OŠ Delnice.

Bilo je to još jedno ugodno, zanimljivo i poticajno druženje učenika goranskih osnovnih škola; novo upoznavanje, razmjena mišljenja i preporuka za čitanje…

U ugodnom druženju i više poticajnoj nego natjecateljskoj atmosferi, druženje smo priveli kraju poklonom za svakoga – knjigom, koja nas povezuje, poučava, nadahnjuje, obogaćuje…

Pokazalo se danas da mladi ipak vole dobru knjigu i da ju rado čitaju!

BRAVO za sve
i HVALA svima!

Već osmu godinu zaredom Srednja škola Delnice u suradnji s partnerima – Gradom Delnice i Gradskom knjižnicom, u okviru svog dugogodišnjeg projekta PROCESSUS MONTANUS, raspisuje natječaj i organizira obilježavanje 7. studenoga, Dana Gorskoga kotara.

Na dodjeli nagrada okupljene su pozdravili ispred domaćina Indira Rački Joskić, ravnateljica Gradske knjižnice, ispred PGŽ zamjenik župana Toni Štimac, ispred Grada Delnica gradonačelnik Igor Pleše, ravnatelj Srednje škole Delnice Hrvoje Musinov, članica Prosudbenog povjerenstva za fotografije Martina Petranović te voditeljica projekta Jasminka Lisac, a nazočio je član Povjerenstva za literarne radove, novinar Novog lista Marinko Krmpotić.

U bogatom programu nastupili su učenici Srednje škole Delnice: Dora Ožanić i Katja Musinov koje su, u pratnji Matea Kezele na gitari, izvele pjesmu “Hallellujah”, dok su “Wind of change” izveli Ema Čop kao vokal, Ivan Glad na saksofonu i Roko Grgurić na gitari (mentorica Tanja Ružić).

Učenici osnovnih škola s područja Grada Čabra predstavili su svoj kraj kratkim videom, a prof. Valentina Tomac održala je predavanje o kulturnoj baštini Gorskoga kotara.
Učenici OŠ Skrad predstavili su slikovnicu „Legenda o Svetom vrhu“, timski rad grupe učenika.

Uz program je predstavljena i izložba svih nagrađenih radova. Posebno raduje da su nagrađeni literarni radovi pisani na sva tri idioma – čakavskom, kajkavskom i standardu.

Nagrađeni LITERARNI RADOVI:
RAZREDNA NASTAVA
1. mjesto: Franka Kovač, 4.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Cuzlavka i baka Mima“, mentorica Katarina Leš
2. mjesto: Lora Malnar, 4.r, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice, „Stara hiša v Rezugah“, mentorica Sanja Arh

PREDMETNA NASTAVA
1. mjesto: Laura Trifunović, 7.r, OŠ Vladimira Nazora Crikvenica, „Ča se vidi zad gore“, mentorica Jasmina Manestar
1. mjesto: Katja Dragičević, 6.r, OŠ Rudolfa Strohala Lokve, „Lokvarske stare priče“, mentorica Andreja Marković
2. mjesto: Sebastian Cerovac, 7.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Gerovo, „Muj gorske raj“, mentorica Sanja Klarić
2. mjesto: Jelena Križ, 8.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Jezek“, mentorica Ingrid Žorž
3. mjesto: Tia Šutej, 6.r, OŠ Brod Moravice, „Pada sneg, pada sneg“, mentorica Jasna Šepac
3. mjesto: Lara Radošević, 8.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Tršće, „Bakin domaći kreh“, mentorica Ingrid Žorž

SREDNJA ŠKOLA
1. mjesto: Ema Čop, 4.r., SŠ Delnice, „Što je to baština“, mentorica Jasminka Lisac
2. mjesto: Ana Mamula, 3.a, SŠ Delnice, „Gorski kotar“, mentorica Jasminka Lisac
3. mjesto: Lana Sobol, 1.a, SŠ Delnice, „Čari Gorskog kotara“, mentorica Jasminka Lisac
Posebno priznanje: slikovnica „Legenda o Svetom vrhu“ grupe učenika OŠ Skrad, mentorice Katarina Bertović i Sanja Abramović

Rezultati foto natječaja – NAGRAĐENE FOTOGRAFIJE:
OSNOVNA ŠKOLA
1. mjesto: Gita Janeš, 7.r, OŠ Petar Zrinski Čabar, PŠ Gerovo, mentorica Andrea Poje
2. mjesto: Deni Stević, 6.r, OŠ Ivanke Trohar Fužine, „Vicićev most u Liču“, mentorica Antonija Baričević
2. mjesto: Tia Šutej, 6.r, OŠ Brod Moravice, „Vura“, mentorica Jasna Šepac
3. mjesto: Paola Ljubobratović, 5.a, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice, „Zaštitnica“, mentorica Sanja Arh
3. mjesto: Sara Mance, 6.r, OŠ Skrad, „Pogled u prošlost“, mentorica Katarina Bertović

SREDNJA ŠKOLA
1. mjesto: Teo Arh, 2.š, SŠ Delnice, „Zaboravljena kuća“, mentorica Bojana Kovačević
2. mjesto: Dina Marković, 3.e, ŽTŠ Moravice, „Skrivena ljepota“, mentorica Željka Vrcelj
3. mjesto: Sara Konečnik, 2.r, ŽTŠ Učenički dom Moravice, „Sjećanja“, mentorica Gordana Gerić-Paulić
3. mjesto: Borna Petrović, 4.a, SŠ Delnice, mentorica Jasminka Lisac

Pobjednica je svakako okupljena goranska mladost u jedinstvu nastojanja da se voli, njeguje i čuva Zavičaj(no).

Zahvaljujemo svima na ovome goranskome zajedništvu, za koje su zaslužni ovi goranski prosvjetari, učitelji i nastavnici goranskih škola, mentori ovih učenika, koji su i ovoga puta pokazali da su u obilježavanju ovoga značajnoga datuma pravi i jedini primjer svima ostalima, i dokazali da svoj posao rade najbolje, s puno ljubavi i entuzijazma.

Storytelling je umijeće pripovijedanja, interaktivna umjetnost korištenja riječi i prenošenja poruka kroz narativnu formu.
Njegova temeljna svrha je priču učiniti zanimljivom i emotivnom, povezujući pripovjedača s publikom i potičući njihovu maštu.
Naša posebna gošća u ovogodišnjem Mjesecu hrvatske knjige, Mihaela Špoljarić, prof. hrvatskog jezika i knjižničarka, educirana je majstorica pripovijedanja.

Danas je prvim razredima gimnazijskog usmjerenja pružila nesvakidašnji, nezaboravan doživljaj slušanja njihovog lektirnog naslova „Kako je Potjeh tražio istinu“.

Cijeli školski sat protekao je u (inter)aktivnom slušanju koje je naša gošća – pripovjedačica učinila izuzetno zanimljivim svojom izvedbom u koju je uključena i neverbalna komunikacija (mimika, ekspresije, držanje tijela) te načinom govora (tonom, tempom, dinamikom).

Priče su ono što nas povezuje…

Pričajmo,
da ne ostanemo bez riječi.

Dječji smijeh ispunio je prošloga tjedna knjižnicu.

Tri skupine Dječjeg vrtića Hlojkica: Zvjezdice, Krijesnice i Pahuljice sa svojim tetama posjetile su knjižnicu.

Vidjeli su kako knjižnica izgleda i tko u njoj radi, kakvih sve knjiga ima i gdje se čuvaju, saznali su kako se posuđuju knjige.

Pridružili su se Luki i Emi, likovima slikovnice „Čarolija knjižnice“, u otkrivanju čarolije skrivene između korica knjiga i među policama knjižnice.

Zajedničko druženje nas je razveselilo i potaknulo na potragu za najdražom knjigom.

Čekamo vas na Dječjem odjelu!

Prvašići su upoznali prostor knjižnice, saznali kakve sve knjige mogu pronaći na svojem, Dječjem odjelu, ali i naučili kako se ponašati u knjižnici i odnositi prema posuđenim knjigama.

Naravno da posjet ne može proći bez priče – čitali smo manje poznatu bajku braće Grimm „Cvilidreta“ i odigrali jedan kviz – o bajkama!

Druženje smo završili podjelom članskih iskaznica i straničnika, a radosna lica prvašića otkrivala su da ćemo se češće viđati u šarenom, knjiga i igračaka prepunom Dječjem odjelu.

ZELENA KNJIŽNICA
NIJE
samo projekt;
educiranje javnosti, širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz programske aktivnosti (promocije knjiga, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine, radionice, izložbe)….

ZELENU KNJIŽNICU dišeš, osjećaš, ŽIVIŠ!

Zainteresirani učenici 7. i 8. razreda OŠ Delnice čitali su knjige aktualnih tema – iz života tinejdžera, kojima ih se želi potaknuti na razmišljanje…

Čitali su: „Oblak čvoraka“, „Zmajevi koji ne lete“ Ivane Šojat i „Čudo“ R.J. Palacio.

U završnici KNJIGOLJUPCA, jučer održanog kviza u knjižnici, učenici koji su pročitali knjige svojim su ih školskim kolegama i predstavili, kako bi i njih zainteresirali za čitanje o važnim temama njihovog odrastanja: vršnjačkom nasilju, ovisnostima, problemima u obitelji, prijateljstvima i tako potrebnim podrškama…

Zajednički su potom odigrali „Kahoot“ kviz, vezan iz pročitane knjige i spomenute teme.

Svi vrijedni čitatelji darovani su knjigom „Gdje je Beata?“ Jasminke Tihi-Stepanić, koju im je osiguralo Gradsko društvo Crvenog križa Delnice u okviru našeg zajedničkog projekta „Možemo li učiniti nešto za žrtve nasilja u obitelji? Možemo!“.

Programi poput KNJIGOLJUPCA potiču djecu i mlade na čitanje, na (tako potrebno) zajedničko raspravljanje o važnim i osjetljivim temama u njihovim životima.
Provođenju ovoga programa veliku su podršku nama i njima pružile njihove nastavnice hrvatskoga jezika Marina Vidoš, Božica Vidmar Pleše i Linda Resman Šoštarić.

Do idućega KNJIGOLJUPCA, svim učenicima želimo puno pročitanih knjiga!

Ni kiša nije spriječila male Maze, polaznike DV Hlojkica, da nas posjete sa svojim tetama Irenom i Danijelom na početku Mjeseca hrvatske knjige.

Slikovnica „Čarolija knjižnice“ otkrila im je dio tajni skrivenih u knjižnici i knjigama, a tijekom kreativne radionice izrađivali su čarobna stabla.

Zainteresirani za različite knjige, druženje i igranje u knjižnici, obećali su ponovni posjet.

U Dječjem odjelu, gdje „stanuju“ priče, dijete ostvaruje svoj prvi susret s knjigom.
Kroz posudbu knjiga i aktivnosti koje se provode na Odjelu, započinje odrastanje mladoga čitatelja…

Programe za poticanje čitanja od najranije dobi (za djecu od 3 do 7 g.) vaše knjižničarke održavaju tri puta tjedno:

– ponedjeljkom (u 18 sati) – Kreativna radionica; temeljena na slikovnici koja je motivacija za sve spontane stvaralačke izraze djece, s naglaskom na likovno;
– srijedom (u 18 sati) – Pričaonica priča; čitamo i u prirodi, a čitaju nam i mame („Čitaj mi mama!“)!

A za one koji su prvi put sjeli u školske klupe, tu je (petkom u 18 sati) “Učilica”, edukativno – zabavni program za prvašiće.

Radujemo vam se!

RASTIMO ZAJEDNO!

»Kora i začarani izvor« fantastični roman za djecu inspiriran stvarnim predjelima i mitologijom Gorskog kotara, koji uz maštovitu pustolovinu prenosi i važne ekološke poruke, drugi je roman riječke autorice, novinarke i kulturologinje Franke Blažić, u kojem spaja stil J.K.Rowling, J.R.R.Tolkiena i Ivane Brlić-Mažuranić, prateći avanture jedanaestogodišnje djevojčice Kore u čarobnom svijetu Gorskog kraljevstva, pri pokušaju otkrivanja tajne začaranog (otrovanog) izvora Kupe. Kora i njeni šumski prijatelji moraju, žele li spasiti svijet i osigurati pobjedu dobra nad zlim, „odčarati“ mistični i prekrasni izvor zelenooke ljepotice Kupe.

Maštovito postavljeni okviri ove priče nose pregršt zanimljivih likova; koristeći klasični instrumentarij bajke i fantasy književnosti kao žanra, uz patuljke i vile(njake) javljaju se i autohtoni goranski mitološki likovi ((Pancikul, Polnoćnjak). Pozornica svih zbivanja je Gorski kotar, kojega autorica u knjizi naziva Gorsko kraljevstvo (Tršće, Gerovo, izvor Kupe, Golubinjak, Risnjak).

Jasne su i pozitivne poruke poslane djeci i mladima koje izviru iz sadržaja i vezane su uz pobjedu pozitivnih ljudskih vrijednosti i načina ponašanja (pobjeda dobra nad zlim), poštivanja i čuvanja Prirode – jačanja ekološke svijesti…

Djevojčica Kora otkriva da su znanje, empatija i hrabrost ključne za promjenu – i za svijet, i za nju samu.

Sjajna lektira, zar ne?

Franka Blažić i njena „Kora“, praćena videoteaserima i book trailerom, rasplamsala je maštu naših osnovnoškolaca kojima je jedan školski sat bio premalo za sva pitanja i sugestije koje su izrekli autorici vezane uz nastavak „Kore“, koji upravo piše.

Jutros smo ugostili sve ljubitelje haikua, sudionike 11. međunarodnog haiku susreta kojega organizira udruga “Goranski koraci” (Slavica Grgurić Pajnić).

Prelijep sunčan dan otkrio je našim gostima naš voljeni Zavičaj u najljepšim bojama jeseni, a mi smo otkrili jedan zanimljiv izričaj – FOTOHAJGU, koja se sastoji od dvije umjetničke forme: haikua i fotografije, koji se međusobno nadopunjuju te zajedno čine cjelinu i novi umjetnički doživljaj.

Proces stvaranja fotohajgi je dvosmjeran: ponekad fotografija inspirira nastanak stihova, a nekad gotov haiku traži fotografiju u koju će se savršeno smjestiti.

Izložbu nagrađivanih učeničkih radova haiku grupe OŠ Vežica (Rijeka) “HAIKU DAR I UZDARJE” otvorila je njihova mentorica Mihovila Ćeperić Biljan.

Nadamo se da će ova izložba pobuditi interes u mnogih nastavnika hrvatskoga jezika u našim goranskim školama koji će sa svojim učenicima održati upravo ovdje u knjižnici nastavni sat.

Izložba će biti otvorena do kraja Mjeseca hrvatske knjige (15. studenoga).

Otkrijte i vi FOTOHAJGE, oduševit će vas!

Poseban projekt Radioaktivna slušaonica radioigre za djecu i mlade HRT-a kojega je pokrenuo Odjel drama Hrvatski radio, radionički je sadržaj tijekom kojega su urednica/dramaturginja Nives Madunić Barišić i tonmajstor Tomislav Šamec učenicima četvrtih razreda delničke osnovne škole predstavili radijsku dramsku emisiju za djecu i mlade, a potom uz fotografije, video materijale i zvukovne ilustracije vodili učenike kroz proces nastanka emisije, govorili o mediju radija kao obrazovnom, umjetničkom i kulturnom sadržaju te s učenicima stvarali i snimili jednu dramsku scenu.

Emisija „Radioigra za djecu i mlade“ nikada ne preslikava književnost na radio, već je originalan, poticajan i izrazito umjetnički proizvod koji radio pokazuje u novom svjetlu, prateći recentnu produkciju domaće i svjetske književnosti za djecu.
Drukčije ,,čitanje”, odnosno s l u š a nj e djela suvremene hrvatske književnosti (klasika, dječje književnosti i lektirnih naslova) vrijedan je napor u promicanju i razvijanju vrijednosti književnosti (umjetnosti) za učenike.

https://radio.hrt.hr/slusaonica/radioigra-za-djecu-i-mlade

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/delnicka-knjiznica-ugostila-strucni-skup-stop-obiteljskom-nasilju/

Katarina je dijete Knjižnice, uz nju je vežu sati kreativnoga rada, ali i volontiranja.

U Knjižnici je napisala i ilustrirala svoje dvije autorske slikovnice koje su i tiskane, u njoj je postavljena i njena prva izložba slika, njene su fotografije na izložbi „Volim svoj grad“, u njoj je održana i promocija njenih prvih stihova „Slikopjesme“.

Svoj put prema slikarstvu utrla je ovdje, u svom rodnome gradu, od najranije dobi.

Studentica zadarskog sveučilišta, voditeljica je „Wine and Paint“ radionica, a svoje slike izlaže i van Domovine.

Podržite našu mladu svestranu Delničanku,
u petak 26. 9. 2025. u 18 sati

Ona je jedna od onih autorica čije knjige s nestrpljenjem iščekujemo, jer ona je usmjerena na nas; kroz svoje priče ona priča naše priče, a mi, čitatelji, s radošću primamo svu njenu bespoštednu iskrenost.
Širiteljica ideje da je svačija priča važna svojim nas knjigama poziva na razgovore o onome o čemu ne govorimo, o onome što prešućujemo, na povezivanje kroz priče koje pričamo jedni drugima umjesto jedni o drugima…

Nastja nas potiče da prigrlimo i mi svoje priče, da se u knjigama sretnemo sami sa sobom, s drugima, s onim neizrečenim…

JER – KNJIGE LIJEČE.

Neka nam je više ovakvih dana!

Ovih dana djeca kreću put vrtića i škola.

No, uz obrazovne ustanove, veliku ulogu u opismenjavanju imaju i KNJIŽNICE.

Za čitanje nikada nije prerano. Čitanje otvara brojne razvojne mogućnosti, stoga ne čudi preporuka struke da se djecu upiše u lokalnu knjižnicu već od najranije dobi.

Odlasci u knjižnicu, brojne posuđene i djeci pročitane slikovnice i knjige temelj su izgradnje kritičkog razmišljanja i vlastitog kriterija prosuđivanja.

Dođite nam!

SRETAN POČETAK pedagoške / nastavne godine
svim našim malim VRTIĆARCIMA i njihovim odgojiteljima,
svim UČENICIMA i njihovim učiteljima/nastavnicima,
i svim roditeljima!

Olakšajte najmlađima prve dane uz slikovnicu…

Draga djeco, predškolci,
čekamo sve vas koji se volite družiti, igrati, stvarati i slušati priče na našim redovnim programima za najmlađe

(svaki) PONEDJELJAK U 18 SATI – KREATIVNA RADIONICA
(svaka) SRIJEDA U 18 SATI – PRIČAONICA PRIČA

Počinjemo 1.9.2025.

Radionice su besplatne.

VIŠE O PROGRAMIMA ZA PREDŠKOLCE:
https://knjiznica-delnice.com/programi/

Nastja Kulović, spisateljica, glas staklene djece, širiteljica ideje da je svačija priča važna i autorica knjiga „Kud si krenula?“ i „Nešto drugo“, dolazi u knjižnicu predstaviti nam i svoju treću knjigu, „Mi se ne grlimo“, u ČETVRTAK, 18.9.2025. u 19 sati.

Baš su Delnice bile jedna od prvih sredina u kojima je 2019. Nastja Kulović predstavila svoj debitantski roman „Kud si krenula“, romansirane memoare o utjecaju bolesti na sve članove obitelji, moćnu priču o bolesti koju je i sama odbolovala i, među rijetkima, pobijedila!

Njen drugi roman, „Nešto drugo“ (2021.), priča je o tome kako ne trebamo hraniti ideju da su samo tužne ljubavi one velike. Ljubav može biti nešto drugo, može rasti kroz povezanost i sigurnost, ne mora biti dramatična da bi bila važna i vrijedna…

Nastjin je najnoviji roman „Mi se ne grlimo“ zadnji dio trilogije stvarnosne proze, introspektivni roman o obiteljskim odnosima, najmanje utemeljen na njezinu osobnom iskustvu, odnosno iskustvu njezine obitelji, ali ipak naslonjen na njega.

U ovoj priči, u svega nekoliko dana, Lala priprema proslavu svog šezdesetog rođendana, pripremaju se i razne čestitke, tenzije rastu, prošlost se nameće, istine su spremne biti izgovorene…
„Nastjini romani uvijek su introspektivni, intimistički, usmjereni na pojedinca, čime nas potiču na unutarnju promjenu i samoanalizu…“, kaže u predgovoru Nastjine treće knjige, njezina urednica Ilina Cenov.
Temama i načinom njihove obrade Nastja Kulović privukla je veliku pažnju i stekla zavidan broj štovatelja i čitatelja koji s radošću primaju njenu bespoštednu iskrenost.
„Svojim knjigama pozivam na razgovore o onome o čemu ne govorimo, na povezivanje kroz priče koje pričamo jedni drugima umjesto jedni o drugima, na dijalog.
Jer – svačija je priča važna!“ (Nastja Kulović)

Hoće li svojim riječima Nastja dotaknuti i vas i potaknuti vas da prigrlite svoje priče, otkrijte u druženju s autoricom.

O autorici:
Nastja Kulović (Sisak, 1983.) je spisateljica, pravnica, glas staklene djece, voditeljica podcasta, edukantica koherentne tjelesne psihoterapije, optimist.
Pokretačica je kampanje „Vidite li staklenu djecu?“, širiteljica ideje da je svačija priča važna.
Vodi knjiški podcast „Između redaka“, u kojem s gostima razgovara o knjigama, čitanju, stvaranju, ali i onome – između redaka.
Svakodnevno čita i istražuje svoju kreativnost, odnos emocija i bolesti te ispituje može li kroz umjetničko izražavanje doći do iscjeljenja.

ČITAJTE NASTJU:
https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&age=0&spid0=1&spv0=kulovi%c4%87%2c+nastja

Pratite Nastju:
https://nastjacool.com/

Slušajte Nastju (digitalni baštinski arhiv NSK (projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Vremeplov riječi-digitalni arhiv hrvatske književnosti“):
https://digitalna.nsk.hr/?pr=v.m&id=663280
https://digitalna.nsk.hr/?pr=v.m&id=663291

Čekamo vas u srijedu u 18 sati – zaranjamo zajedno u čudesni svijet mora!

Okrenimo se knjigama koje čitamo rjeđe nego što bismo trebali, a koje su nam, zapravo, po mnogočemu bliže od većine omiljenih knjiga – knjigama domaćih autora.

Domaća književnost ona je na koju često zaboravljamo i na koju ćemo rijetko staviti fokus u planiranju svoje liste lektire. Osim što time propuštamo podržati domaće autore i izdavače, propuštamo i odlične priče koje su NAM bliske i u kojima možemo prepoznati dio sebe i svijeta koji NAS okružuju, priče čije su NAM teme poznate, a rječnik savršeno razumljiv.

Teme su tipične za generaciju milenijalaca i svima zajedničke, no načini na koji o njima progovaraju na stranicama svojih knjiga bitno se razlikuju.

Od promišljanja o našoj svakodnevici i borbe s osnovnim egzistencijalnim pitanjima, ljubavnih priča tipičnih za sve one u dvadesetima i tridesetima i priča koje možemo opisati kao tipično hrvatske, nove generacije domaćih autora kroz svoj rad otkrivaju svu kompleksnost trenutka u vremenu u kojem se nalazimo, ali i svega onoga što mu je prethodilo, kao i neizvjesnost koju, kako za njih, tako i za sve nas, nosi budućnost.

Tko su neka do imena nove generacije domaćih autora koji iza sebe već imaju zapažena književna ostvarenja, a čije vrijeme zapravo tek dolazi?

ČITAJMO HRVATSKO – izaberite s naših polica najnovije naslove iz bogate suvremene hrvatske književne produkcije!

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?new=365

PONEDJELJAK, SRIJEDA
13 – 19 sati
UTORAK, ČETVRTAK, PETAK
8 – 14 sati
SUBOTA
9 – 12 sati

Posuđene knjige možete vraćati u bilo koje doba (0-24 sata) putem KNJIGOMATA.

Novitete u knjižnici izaberite ovdje:
https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?new=365

Starim, bolesnim, slabo pokretnim osobama dostavljamo knjige na kućnu adresu
– po pozivu:
• 051/812 430
• knjiznicadelnice@gmail.com

Javite nam se!
Želimo vam ugodan nastavak ljeta uz dobru knjigu!

Svaka Zavičajna zbirka omogućuje kompleksnije istraživanje života, razvoja i stvaralaštva neke sredine; čuva naše kulturno-povijesno nasljeđe te je važan izvor podataka o životu u lokalne zajednice u određenim povijesnim razdobljima, neophodan za obrazovne, znanstvene, stručne i informacijske potrebe ne samo korisnika u lokalnoj zajednici, već i šire.

Sadržajno, zavičajna zbirka obuhvaća građu objavljenu na području zavičaja, građu čiji su autori građani zavičaja te djela zavičajnih autora i građu o zavičaju objavljenu bilo gdje u svijetu.

Zavičajnu građu u našoj Zavičajnoj zbirci čine, osim knjiga, i razglednice i novine – GORANSKI NOVI LIST, kojega čuvamo od njegovog prvog broja (3. svibnja 1996.) i uvezujemo ga u knjige od nekoliko godišta (svezaka).

Tematski, GORANSKI NOVI LIST obuhvaća područje cijeloga Gorskoga kotara pa je zanimljiv najširem krugu čitatelja.

Za sve štovatelje i ljubitelje zavičajnoga:
istražite, pronađite u GORANSKOM NOVOM LISTU građu o određenoj temi, području, osobi ili događaju.

Jojo Moyes: „Svi mi živimo ovdje“
Duhovita, pomaknuta i zabavna, no istovremeno suptilna, dirljiva i topla priča o obitelji i prijateljstvu, o ljubavi i suosjećanju te o tome kako održati obitelj na okupu, a pritom ne zaboraviti na sebe.

Karin Smirnoff: „Djevojka u raljama risa : osmi roman o Lisbeth Salander“
Osmi nastavak legendarnoga Millenniuma, koji u taj serijal unosi novu dimenziju napetosti i dubine. Karin Smirnoff udahnjuje novi život ovom epskom djelu vodeći nas kroz najmračnije izazove suvremenog svijeta – pohlepu, buđenje fašizma i brutalnu eksploataciju koja ne mari ni za ljude ni za okoliš. Mogu li Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist stati nakraj zastrašujućem zlu koje se probudilo na sjeveru?

Marco Missiroli: „Imati sve“
Priča o kockanju, gubicima i iskupljenju, ali nadasve je nezaboravno emotivno putovanje koje duboko istražuje odnos oca i sina otkrivajući kako se povjerenje može vratiti kroz iskrenost i suočavanje s vlastitim demonima. Marco Missiroli vodi čitatelje kroz svu kompleksnost roditeljske požrtvovnosti pokazujući kako istinska bliskost može izdržati i najveće izazove. Imati sve dirljiv je i neočekivano nježan roman koji vraća nadu.

Lars Kepler: „Mjesečar : deseti slučaj inspektora Joone Linne“
Deseti nastavak svjetske senzacije, bestseler-serijala o in¬spek¬toru Jooni Linni, nepredvidiv je i suludo brz, krvav i šokantan. Uzbudljiv do posljednje stranice, „Mjesečar“ potvrđuje majstorski talent Keplera za stvaranje najnapetijih zločinačkih priča.

Vanessa Montfort: „Sestrinstvo loših kćeri“
Dirljiv, duhovit, nježan i inteligentan roman je u kojem Vanessa Montfort još jednom zaranja u dubine prijateljstva i ljubavi, oprosta i iscjeljenja, na zadivljujući način izranjajući crne bisere emocionalne ovisnosti, ovaj put one između majki i kćeri.

Rumena Bužarovska: „Toni“
Kad bismo književne likove mogli izvući iz teksta da im se osobno obratimo, Toniju Stojanovu, glavnom junaku ovoga romana, rado bismo to učinili da mu kažemo sve što ga ide. I ne bi mu bilo nimalo ugodno. Jer Toni to zaslužuje. On je jedan od onih muškaraca koji misle da se svijet vrti oko njih i da su svi drugi tek statisti koji opslužuju čudo njihova postojanja. Iako s njim u stvarnom životu ne bismo htjeli imati nikakva posla, kao književnog junaka obožavat ćemo ga. Točnije – obožavat ćemo ga prezirati, zahvaljujući načinu na koji je Rumena Bužarovska dala humoristični smisao njegovu jadnom postojanju. Zbog njezina spisateljskog umijeća i ovaj roman i glavni lik Toni istovremeno su gorko tragični i beskrajno komični, baš kao i mnogi nepredvidivi “romani” što ih ispiše život.

Henning Mankell: „Čovjek iz Pekinga“
Briljantni politički triler koji ruši granice žanra i potvrđuje zašto je Henning Mankell jedno od najvažnijih imena svjetske kriminalističke scene.

Lucy Clarke: „Jedna od djevojaka“
Psihološki triler autorice međunarodnog bestselera „Uspon“, koji vas vodi na zavodljivi grčki otok. Šest žena okuplja se na djevojačkoj večeri u napetom romanu o tajnama, ljubomori i smrtonosnim posljedicama među prijateljicama.

Soraya Lane: „Kraljevska kći“
Dirljiva priča o obiteljskim tajnama, izgubljenoj ljubavi i otkrivanju vlastitih korijena.

Sebastian Fitzek: „Nećeš stići kući“
Napeta priča o utrci s vremenom i borbi za goli život, ovaj uznemirujući psihološki triler donosi sve što čitatelji očekuju od Fitzeka – intenzivnu napetost, nepredvidive preokrete i atmosferu koja ledi krv u žilama.

Angela Marsons: „Samrtni krik“
Novi hit iz serijala o inspektorici Kim Stone – napeta kriminalistička priča s elementima psihološkog trilera, u kojoj ništa nije kako se čini. Idealna za obožavatelje kriminalističkih romana sa šokantnim obratima i jezivim zločinima.

Lee Child i Andrew Child: „Tajna“
Lee Child autor je serijala o Jacku Reacheru koji su na vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga New York Timesa, a prema njegovim romanima snimljeni su filmovi, kao i televizijska serija. Proslavljeni Childeov junak Jack Reacher u ovom romanu zateći će se u 1992., kada je kao vojni policajac bio uključen u istragu misterioznih smrti znanstvenika diljem SAD-a.

Abraham Verghese: „Obećanje vode“
Obuhvaćajući razdoblje od 1900. do 1977. godine, radnja ovog čudesnog romana smještena je u Keralu, uz Malabarsku obalu južne Indije, i prati tri naraštaja obitelji koja je ugrožena neobičnom boljkom: u svakom naraštaju barem jedna osoba umire od utapanja, a u Kerali vode ima posvuda.

Valerie Perrin: „Oni koje nitko ne posjećuje“
Nježno ispričana priča o ljubavi, sjećanjima i tajnama koje oblikuju naše živote.

Učenice delničke osnovne škole, sestre blizanke, rano su utirale svoj životni put, put umjetnosti …

Svoju su kreativnost razvijale i na likovnoj radionici koju je vodila učiteljica Marica Zaborac, pod čijim su mentorstvom nastajale brojne slikovnice naših nadarenih osnovnoškolaca.
Napisale su, već tada, i ilustrirale svoje prve autorske radove, zajedničke slikovnice:
„Pothvat slonice Ružice“; „Kako su slatkiši postali slaniši i kiseliši“ (2006.) i „Čudnovate zgode ovčice Žakline“; „Rasadnik osjećaja“ (2009.).2007. g. je Agati tiskana slikovnica „Legenda o dejuonškem muož’ku“, a 2008. je Apoloniji tiskana slikovnica „Četiri godišnja doba“.

U okviru proslave 140. obljetnice Narodne knjižnice i čitaonice Delnice, 7. studenoga 2014., održan je književni susret »Djeca djeci« na kojem su predstavljeni kreativni učenici delničke osnovne škole kojima je u okviru natječaja »Moja prva knjiga« (Centra za humanitarne studije Karlovac) objavljena slikovnica. Predstavljene su tada slikovnice sestara Apolonije i Agate Lučić, Klare Kastner, Sarah Butigan, Mihaela Petranovića, Karoline Ćuro i Benite Karalić.

Slikovnice je, uz autore, predstavila kolegica knjižničarka Verena Tibljaš iz Dječjeg odjela Stribor Gradske knjižnice Rijeka.
Slikovnice Agate i Apolonije Lučić, prepune važnih poruka za djecu i odrasle, dio su fonda naše ZAVIČAJNE ZBIRKE i dio općeg dječjeg fonda; često ih čitamo na našim programima za poticanje čitanja u djece i učenika osnovne škole te, posebno, u „Tjednu dobre dječje knjige“.

Želeći da nam ostave svoj upečatljiv trag, za trajno sjećanje oslikat će nam jednom dio Odjela za mlade u novoj knjižnici – neostvarena je naša želja od samog preseljenja u novi knjižnični prostor.

https://knjiznica-delnice.com/arhiva_vijesti.html (arhiva vijesti, 2014.)

https://nkc-delnice.zaki.com.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Lu%c4%8di%c4%87%2c+Agata

“Nikad ne sudi knjigu po koricama” – poznata je izreka…

No,
korice knjige prvi su kontakt s knjigom, prva stvar koju vidimo, i igraju važnu ulogu kao sredstvo komunikacije s čitateljem.

Sjajna knjiga dugo ostaje u našim mislima, a često je to slučaj i s njezinom naslovnicom. Dobra naslovnica je ona koja izaziva neku vrstu reakcije.
Izdavači čine sve kako bi privukli pažnju čitatelja – dizajn naslovnice postao je izuzetno važan.
…

“Sirene” i “Ljeto u gradu” – novi su naslovi u vašoj knjižnici; iako sadržajno različite, povezuje ih izniman dizajn naslovnica, i knjige naprosto mame na čitanje!

“Sirene” su drugi roman australsko-britanske autorice Emilie Hart – fascinantne priča o sestrinstvu, iznimnoj ženskoj snazi, moći snova, misteriju i čaroliji mora.
Kako se prošlost i sadašnjost isprepliću, žene iz različitih vremena otkrivaju da sirene nisu samo mit – one su simbol ženske snage, otpora i hrabrosti da se suprotstave pravilima.

“Ljeto u gradu” roman je kolumbijsko-američke autorice Alex Aster, ujedno i njezin prvi ljubavni roman koji je odmah osvojio ljestvice najprodavanijih knjiga.
…
Ugodno čitanje!

Provedite i vi vrijeme u dobrom društvu, uz puno smijeha.
Zaigrajte s vršnjacima DRUŠTVENE IGRE, no – OPREZ! – pobjeda je manje važna od PRIJATELJSTVA!

Čekamo vas SVAKE SRIJEDE U 18 SATI!

Prilikom otvorenja izložbe, u ime HŠD, tajnik društva Oliver Vlajnić, dipl. ing. šumarstva, darovao je knjižnici mnoštvo naslova iz područja šumarstva – od stručne literature do poezije.

Zahvaljujemo im na pomoći u vraćanju izložbe u naš grad te na daru koji će poslužiti učenicima SŠ Delnice, smjer šumarstvo, ali i svima koje zanima ta tematika.

Volite li se družiti? Volite li društvene igre?
Naravno, svi to volimo…, a i u društvu je ljepše zar ne?!

O S N O V N O Š K O L C I,
pridružite nam se tijekom ljetnih praznika
na društvenoj – Zabavnoj srijedi
od 18 sati u knjižnici.
Družite se, zabavite se i kroz zabavu i igru
naučite nešto novo…
Jer treba znati i gubiti…
Čovječe, ne ljuti se – i nemoj okrenuti stol!
Raduj se svakoj partiji i iz svake nešto nauči!

ČEKAMO VAS!

Izložba se temelji na otvorenom pozivu koji je OMH u Delnicama objavio u travnju, a u kojem su umjetnici pozvani da „kroz likovne, primijenjene i izvedbene umjetnosti istraže dvostruku dimenziju divljine – onu koja okružuje našu prirodu i onu koja prebiva u nama.“

Izloženo je ukupno 15 radova 12 autora (slike, fotografije i skulpture).

Svoje su radove izložili:
Amir Hadžibeganović (Šest vukova, Lija), Ivana Keser (Bitoraj_Kobiljak), Velia Krmpotić (Sokolov let, Jelen), Jasmina Lesić (Čarobna šuma 1 i 2), Jelena Martinović (prostorna instalacija u šumi) Palma Miličević (Povratak prirodi), Snježana Novotny (Snaga zemlje), Tihomir Salopek (Jesen), Darija Stipanić (I Wish I Could Fly), Senka Šerbeđija (rad bez imena), Nora Xharrahi (Jelen) i Marijana Žinić (Tijela zemlje).

Prilikom otvorenja izložbe, Leo Marić u ime OMH u Delnicama pozdravio je prisutne izlagače, naglasio važnost izložbe za obogaćivanje kulturne ponude u Delnicama i Gorskom kotaru te najavio da će izložba od sljedeće godine biti organizirana i na višoj razini.

Autorica koncepta i kustosica izložbe, umjetnica Sandra Ban objasnila je tematske motive izložbe te iznijela opise i ocjene svih izloženih djela. Također, naglasila je da je nadahnuće za izložbu djelo Grge Marjanovića (1933.–2009.), delničkoga akademskoga slikara i likovnoga pedagoga čije je umjetničko djelo snažno obilježio interes za animalistiku.

Pobjednica prvoga izdanja izložbe „Zov divljine“, koja je time stekla pravo na samostalnu izložbu u organizaciji OMH u Delnicama sljedeće godine, riječka je slikarica i likovna pedagoginja Velia Krmpotić (Vadignoff, Sukačić). Njezine su slike Sokolov let i Jelen (tuš, kist, pero, 30×40 cm) po ocjeni i žirija i publike u snažnoj konkurenciji proglašene najboljima. Velia Krmpotić iza sebe ima velik broj objavljenih ilustracija u Modroj lasti, Svijetu, Nadi, Kani i drugim publikacijama, a izlagala je u galerijama u New Yorku, Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. Njezini su radovi trenutno izloženi i na izložbama „Mysterium crucis“ u Dubrovniku i „Paradigmatski ritmovi anestezije“ u Puli.

Izložbu „Zov divljine“ razgledajte do 21. lipnja 2025.

Javna tribina „Tragom iseljenika Gorskog kotara i Hrvatskog primorja“ u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Delnicama i Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Rijeka okupila je brojne Gorane, ljubitelje i proučavatelje povijesti koje je u ime OMH Delnice pozdravio Leo Marić, a okupljenima se zatim obratila Renata Garbajs, voditeljica riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Prvo predavanje održao je Miljenko Dorić, umirovljeni liječnik i sveučilišni profesor riječkog Medicinskog fakulteta. Dorić je Delničanima predstavio svoja istraživanja o iseljenim Bribircima pod naslovom „Bribirci po svitu“, a publika je bila u prilici razgledati i obrazovne panoe koje je Dorić izradio. U svojem predavanju, Dorić se nije pozabavio samo velikim brojkama bribirskih iseljenika nego je poseban naglasak stavio na priče „malih ljudi“, iseljenika koji su čitav život tragali za svojim korijenima u domovini te osjećajima koje je otkrivanje korijena u njima izazvalo.

Nakon toga, predavanje je održao Radovan Tadej, publicist, povijesni istraživač, pjesnik i dugogodišnji član Ogranka Matice hrvatske u Delnicama. Tadej je u predavanju pod naslovom „Iz Brod Moravica na sve četiri strane svijeta“ predstavio rezultate svojeg nedavnog istraživanja koje je poduzeo u brodmoravičkom kraju, a koje je također objavljeno u Matici, časopisu Hrvatske matice iseljenika. Tadej je ispričao priču o trojici znamenitih Brodmoravičana koji su postigli nevjerojatne rezultate u svijetu: Rudolfu Crnkoviću, tamburašu i muzikologu, Franji Kuretiću (Frank Kurtis), konstruktoru trkaćih automobila u SAD-u po kojem je nazvan karting, Matiji Brajdiću (Matthew Braidech), američkom stručnjaku za požare i prevenciju požara, te Josipu Grguriću, jednom od vodećih ljudi hrvatske političke emigracije u Australiji.

Nakon završenih predavanja, publika se uključila u raspravu o važnosti iseljeništva, a nekoliko je posjetitelja podijelilo i vlastite priče o članovima obitelji koji su završili u iseljeništvu. Miljenko Dorić istaknuo je da bi se trebalo potaknuti istraživanja obiteljske iseljeničke prošlosti u svakom goranskom mjestu kako bismo se odužili iseljenicima koji su pomogli našem ostanku i opstanku na hrvatskom prostoru te kako bi se omogućilo obnovu veza između iseljenika i domovine.

Hvala na organizaciji delničkom Ogranku MH i njenom predsjedniku Leu Mariću,
hvala Hrvatskoj matici iseljenika – Podružnici Rijeka i uglednim predavačima.
Hvala i svima vama koji ste nam bili.

KNJIŽEVNI SUSRET (“Dodir riječi”) sa ZORANOM ŽMIRIĆEM –
4.6. 2025. (srijeda) u 19 sati

ZORAN ŽMIRIĆ rođen je u Rijeci 1969. godine, gdje i danas živi i radi.
Od tinejdžerskih dana vezan je uz rock glazbu (svirao je u riječkim rock grupama Laufer, Grad i Grč) i književnost.
Debitirao je u književnosti 2002. godine zbirkom pripovijedaka „Kazalište sjena“.
Žmirić je u proteklih dvadeset tri godine izgradio značajan ugled i status autora čija su djela nagrađivana i prevođena na brojne svjetske jezike.
Na iznimno dojmljiv način kroz svoja djela progovara o suvremenoj hrvatskoj stvarnosti u rasponu od kraja predratnih osamdesetih, preko teških dana Domovinskog rata pa do poslijeratnih zbivanja i načina života.
Sva ta razdoblja obuhvaća i njegov novi roman „Visoke trave“, koji je ove godine jedna od najčitanijih knjiga u Hrvatskoj.
Član je Hrvatskog društva pisaca.

Dosad je objavio:
• „Kazalište sjena“ (zbirka pripovijedaka, 2002.)
• „Vrijeme koje nam je pojeo Pac¬Man“ (zbirka kolumni, 2005.)
• „Blockbuster“ (roman, VBZ, 2009., AdPublik /Poljska/ 2012., Hena com, 2018., Fabula /Ukrajina/, 2018.), „Safasa“ /Egipat/ 2022.)
• „Riječke rock himne“ (publicistička proza, KUD Baklje, 2011.)
• „Snoputnik“ (roman, Hrvatsko društvo pisaca, 2014.)
• „Zapisano metkom“ (zbirka poezije, Studio TiM, 2015., Krok /Ukrajina/, 2020.)
• „Putovanje desnom hemisferom“ (roman, Hena com, 2017.)
• „Pacijent iz sobe 19“ (roman, Hena com, 2018., Književna radionica Rašić /Srbija/, 2019., Infinito Edizioni /Italija/, 2021.)
• „Kaleidoskop“ (zbirka mikropriča, Hena com, 2019.)
• „Vožnja unatrag“ (grafička novela u suradnji s ilustratoricom Valentinom Briški, Knjiga u centru, 2019.)
• „Hotel Wartburg“ (roman, Fraktura, 2022., LOM /Srbija/, 2023., Muza /Makedonija/, 2023.)
• „Kaleidoskop“ (strip, Naklada Fragment, 2024.)
• „Visoke trave“ (roman, Fraktura, 2024.)

Nagrade i priznanja
Finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis „Blockbuster“ (2009.) i finalist tportalove književne nagrade za najbolji roman „Blockbuster“ (2010.).
Dobitnik je nagrade „Književno pero” Hrvatskog književnog društva za knjigu godine „Blockbuster“ (2010.) i Godišnje nagrade Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011.).
Finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis „Putovanje desnom hemisferom“ (2014.).
Dobitnik je CeKaPe nagrade za kratku priču (2013.).
Finalist je Međunarodnog natječaja „Vranac“ za najbolju kratku priču književnog festivala „Odakle zovem“ (2016.).
Finalist je književih nagrada „Fran Galović”, „Ksaver Šandor Gjalski”, „Kamov”, „Fric” i književne nagrade tportala – „Pacijent iz sobe 19“ (2019.).
Dobitnik je nagrade čitatelja „Fran Galović” za najbolji roman – „Pacijent iz sobe 19“ (2019.).
Za iznimne umjetničke književne kvalitete koje obogaćuju kulturni život Rijeke i pronose ime grada diljem Europe dobitnik je Godišnje nagrade Grada Rijeke (2023.).
…
O romanu „Visoke trave“ (Fraktura, 2024.)
Dva klinca, košarkaško igralište, svađa oko toga je li bila trica – tako 1985. započinje Robertovo i Goranovo prijateljstvo, jedno od onih cjeloživotnih, baždareno da preživi mnoga razdvajanja i razlike. Nisu ih rastavile ni prve ljubavi, ni različite škole, ni to što je jedan od njih dvojice s treninga bježao u ciganske čerge, ni vojni rok, ni prvi višestranački izbori koji su jednome bili u travnju, drugome u aprilu. A onda su došle mračne devedesete. U visoke trave zarasle su spaljene kuće, linije ratišta, srušeni mostovi, nedužne uspomene i svijetla budućnost na koju ni jedan ni drugi na zgarištu bivšeg života više nisu mogli računati. Putevi će im se ponovno spojiti u Newbridgeu u Republici Irskoj, gdje su visoke trave naizgled zelenije, ali i tamo će ih sustići niz neočekivanih obrata i kušnji – od zavodljivog ciganskog svijeta irskih travellersa, preko lakog ali prljavog novca, seksa koji ima svoju cijenu, do pljački i kriminala koji bi ih mogli ili jednom zauvijek razdvojiti ili spojiti na pravoj strani života.
Hoće li njih dvojica prijeći taj most ili će se opet naći ispred ruševina onoga koji su jednom spalili? Hoće li u njihovu okorjelom prijateljstvu prevladati sve teme koje ih povezuju ili ona jedna oko koje se nikad neće moći složiti?
„Visoke trave“ Zorana Žmirića oda su prijateljstvima koja bi trebala trajati zauvijek, knjiga o generaciji kojoj su snovi nasilno ukradeni, ali ih nikad nije prestala spašavati, pa i danas ponegdje zažive u kolektivnoj memoriji, na nekim novim košarkaškim igralištima na kojima novi klinci započinju svoje romane koje će im život ispisati.
…
https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/zoran-zmiric-objavio-novi-roman-visoke-trave-narativ-mrznje-se-lako-usvaja-a-mogucnost-drukcijeg-tesko-prihvaca/

Nikola Šimunić, demograf iz Gospića, u predavanju pod naslovom „Suvremena demografska obilježja Delnica“ predstavio je osnovne demografske pojmove i metodologije te dao kratki pregled suvremene demografske povijesti i trenutne situacije u Republici Hrvatskoj. Nakon toga, detaljno je opisao demografska obilježja Delnica i delničkoga kraja. Delnice, objašnjava Šimunić, svjedoče padu stanovnika zbog negativne migracijske bilance i prirodnoga pada još od 1970-ih godina, puno prije nego što je taj proces zahvatio Hrvatsku u cjelini. Do 1990-ih posljedice toga nisu bile vidljive u samom naselju Delnice jer su one „usisale“ stanovnike okolnih sela, no u posljednjih tri desetljeća i samo naselje svjedoči velikom demografskom padu. Spojivši znanstvenu preciznost i popularizacijski pristup temi, Šimunić je i brojnu goransku publiku uspio iznenaditi zanimljivim statističkim podatcima o delničkom kraju.

Filip Škiljan, povjesničar i arheolog iz Zagreba, održao je predavanje „Nestala sela Gorskog kotara“. Škiljanovo predavanje temeljilo se na njegovu višegodišnjem terenskom istraživanju u Gorskom kotaru u sklopu kojega je obišao više od pedeset „izumrlih“ sela na prostoru između Čabra i Vrbovskog. Predstavivši ogroman broj originalnih fotografija s fascinantnih lokacija i priče starih Goranâ koje je susretao tijekom svojih putovanja po ispražnjenim selima, zagrebački je povjesničar delničkoj publici prikazao manje poznatu stranu Gorskog kotara.

U raspravi koja je uslijedila, predavači i posjetitelji tribine otvorili su ozbiljne teme demografskih politika, zaključivši da Gorski kotar zbog svojeg zemljopisnog smještaja, dobre prometne povezanosti i brojnih prirodnih znamenitosti ipak ima priliku za demografsku obnovu u budućnosti, ali da je potrebno što prije djelovati kako bi se stanje popravilo.

U prepunoj knjižnici održana je 6. po redu izložba nagrađenih fotografija i literarnih radova na natječaju Srednje škole Delnice u okviru projekta „Malo pridonosim, puno dobivam“ za sve učenike srednjih škola Republike Hrvatske.

Nakon uvodnih riječi ravnateljice Gradske knjižnice Indire Rački Joskić i voditeljice projekta Jasminke Lisac, prof., nazočnima se obratio i v.d. ravnatelja Hrvoje Musinov, prof. te suvoditelj projekta prof. Davor Pleše.

O samom višestruko nagrađivanom projektu fokusiranom na zaštitu okoliša i održivi razvoj pod imenom „Malo pridonosim, puno dobivam“ govorile su učenice 3. r. opće gimnazije Ema Čop, Petra Vančina i Tena Ružić, predstavivši koncept projekta te aktivnosti unutar i izvan njega usmjerene na razvijanje svijesti o dobrobiti okoliša poput panel-diskusije o kakvoći zraka u Delnicama, tihom prosvjedu uz Dan planeta Zemlje, edukativnim radionicama, simuliranoj konferenciji UN-a na nastavi geografije s prof. Valentinom Tomac ili RRR (Reycle – reduce – reuse), radionici na nastavi Zaštite čovjekova okoliša s prof. Mirnom Bogić.

Ing. šumarstva i prof. strukovnih šumarskih predmeta Janka Indir održala je nadahnuto predavanje na temu „Mitovi i zablude u šumarstvu“ osvijestivši koliko je zapravo značajna uloga struke u zaštiti i njezi šume.

Do novog natječaja i do novih aktivnosti, zapamtimo – PROMJENE KREĆU OD NAS SAMIH!

Literarni natječaj:
1. mjesto: Petra Terzić, 4. razred, mentorica Magdalena Mrčela, II. gimnazija Split
2. mjesto: Paula Puhalović, 4. razred, mentorica Magdalena Mrčela, II. gimnazija Split
3. mjesto: Laura Hajdarović, 1.b, mentorica Marina Trstenjak Petran, Srednja škola Čakovec
Najbolji literarni rad na razini škole: Katja Kauzlarić, 1.a, mentorica Iva Kezele

Foto natječaj:
1. mjesto: Laura Badanjak, 4.k, mentorica Ivana Gajski Berić, Elektrotehnička i ekonomska škola, Nova Gradiška
2. mjesto: Dunja Savić, 3.e, mentorica Ivanka Radulić, Gimnazija Vladimira Nazora Zadar
3. mjesto: Franka Kurobasa, 4. razred, mentorica Magdalena Mrčela, II. gimnazija Split
Najbolji foto rad na razini škole: Teo Arh, 1.š, mentorica Bojana Kovačević

Izložba ŠUMA OKOM ŠUMARA vratila se prošle godine ponovno u Delnice, zahvaljujući struci: HŠ UŠP Delnice i ogranku HŠD Delnice, uz svesrdnu pomoć i zalaganje gđe Ivane Pečnik Kastner, voditeljice delničke Podružnice HŠ.

Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Bjelovar već 27 g. organizira ovu međunarodnu izložbu povodom Dana hrvatskog šumarstva, 20. lipnja, s ciljem predstavljanja i popularizacije šumarske struke, a time i osviještenosti cijele javnosti prema šumi i prirodi uopće.

Na Dan planeta Zemlje okupili smo se uz šumarsku struku; uz prigodne riječi gđe Pečnik Kastner i Davida Crnića, predsjednika delničkog Ogranka HŠD, izložbu je predstavio tajnik HŠD Oliver Vlajnić, darovavši ovom prigodom Knjižnici gomilu knjiga – od stručne literature, do poezije.

Fotografi, pjesnici i šumari rade isti posao: oni vole i osjećaju šumu te ju, svojim radom i ljubavlju, nastoje učiniti – vječnom.
Pjesnici šumu doživljavaju drugačije od ostalih a pjesmom otkrivaju skrivenu ljepotu koju mi, možda, i ne vidimo.

Zahvaljujući pjesnicima i fotografima, šume se otkrivaju u svoj svojoj raskoši ljepote.

Od usmene narodne predaje sve do suvremene književnosti gotovo da i nema većega pjesničkoga imena koje u svom opusu neće dotaknuti motiv stabla, šume, posvećujući mu neke od najbiranijih i najvrsnijih stihova.

Odabrane pjesme iz antologijske zbirke „Stablopis : hrvatski pjesnici o stablu i šumi“ (urednica Ana Horvat, izdavač HŠD) govorile su: Slavica Grgurić Pajnić, Mirjana Petrač, Melita Malnar, Mirjana Svetličić i Ana Čop, uz gitarsku pratnju Ane Janeš, učenice 6. razreda Osnovne glazbene škole Ive Tijardovića.

Na 19 izložbenih panoa izloženo je 97 fotografija prepunih ljepota LIJEPE NAŠE, pejzažnih motiva, motiva životinja i prirodnih fenomena…

Među inima, izložene su i fotografije naših šumara, Silvane Skender (Delnice) i Bojana Grgurića (Lokve).

Izložba je otvorena za javnost (do 10. svibnja).

Raspravu su vodili prof. Davor Pleše i prof. Jasminka Lisac, a kao gosti svojim su iskustvom sudjelovali goranski novinari – Nenad Lučić, dopisnik HRT-a i Radio Rijeke te Marinko Krmpotić, novinar Novoga lista.

Nezaboravne su i Ivanine pisanice izložene u knjižnici za Uskrs 2023.

https://knjiznica-delnice.com/uskrsnja-izlozba-pisanica…/

„Pieta“, Michelangelo

Skulptura je naručena 1497. godine prema narudžbi francuskog kardinala Jeana Villiersa de La Groilaisa za njegovu grobnicu. Michelangelo je počeo klesati 1499., a završio 1500. godine. U vrijeme nastanka ove skulpture, Michelangelo je imao 23 godine. Jedino je kiparsko ostvarenje ovog autora koje sadrži njegov potpis (pojas na Marijinom torzu). Djelo se danas čuva u crkvi sv. Petra u Rimu.

„Pieta“ predstavlja prikaz Bogorodice s Kristovim mrtvim tijelom, teme koja se obrađivala i u ranijim razdobljima, a naročito u gotici kada se naglašavala patnja kroz skulpturalne prikaze. Vremenski se radi o prikazu nakon Kristovog raspeća, smrti i skidanja s križa, a prije ukapanja u grob. Sam autor djela je naglašavao kako je skulpturu izradio od najboljeg komada mramora iz Carrare na kojemu je ikad radio.
Kompozicija je piramidalna čime se postiže ravnoteža između horizontalnog (Kristovo tijelo) i vertikalnog (Bogorodica Marija). Ovaj način prikazivanja Bogorodice i Krista povezanih u jednu kompoziciju su kasnije preuzeli barokni umjetnici i proširili ga u Španjolsku, Flandriju i Nizozemsku.

Michelangelo je Bogorodicu isklesao kao vrlo mladoliku žensku osobu čime pokazuje njenu čednost i djevičanstvo. Marijin izgled pokazuje Michelangelovo umijeće klesanja klasičnih prikaza po uzoru na antičke skulpture iz zlatnog doba. Sagledavajući Marijinu prikazanu dob, jasno je kako se radi o nerealnom odnosu dobi između majke i sina, no Michelangelova ideja prikazivanja ljepote i čednosti bila je važnija od realnosti. Marijina odjeća je iznimno voluminozna i dominira skulpturom te je prikazana puno većom od Krista. Iako je prikazan trenutak patnje i boli zbog smrti, prizor je idealiziran i odiše atmosferom spokoja i mirnoće.

Krist je iznimno detaljno isklesan i vidljiv je poseban angažman umjetnika oko svakog mišića čime je želio pokazati realističan izgled mrtvog tijela.

„Pieta“ je kiparsko ostvarenje koje je potvrdilo Michelangelovo umijeće u kiparstvu i pozicioniralo ga među najznačajnije umjetnike renesanse. Posebnost ovom ostvarenju daje i činjenica da su djela s više spojenih likova u jednu kompoziciju bila iznimna rijetkost u to doba. Neki povjesničari umjetnosti ovo djelo smatraju početkom visoke renesanse u Italiji.

(Ivan Podnar, mag. educ. hist. art.)

Stare molitvenike nam je ustupio sakupljač svega zavičajnoga Zdravko Merkaš.

Uskrsne ručne radove izložila je naša vrijedna korisnica Ingrid Mihelčić Kezele.

Zahvaljujemo im na njihovom angažmanu i želji da sa svima nama podijele radost nadolazećeg Uskrsa.

Sretan Uskrs!

USKRSNA KREATIVNA RADIONICA za djecu
okupila je i djecu i njihove mame i tate. Zajedničkim snagama izrađivali su šarene vjenčiće kojima će ukrasiti svoje domove u iščekivanju Uskrsa.

No najveća je sreća bila u našem zajedničkom druženju i djece i roditelja.
Vidimo se ponovno na nekoj novoj radionici!

Još moramo malo sačekati i vidjeti hoće li nam biljčice dati i plodove.

Zeleno se čita/uči i misli od malih nogu.

Pogledajte filmić:
https://knjiznica-delnice.com/wp-content/uploads/2025/04/filmic.mp4

Autorica, umirovljena učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi, učenicima je približila svijet pisanja i razgovarala o temama prijateljstva, izazovima adolescencije i društvenih problema o kojima progovara u svojim djelima.

Osim delničkih, susretu su nazočili i brodkupski, lokvarski, brodmoravički i fužinski osnoškolci sa svojim učiteljima hrvatskog jezika i knjižničarima, koje je okupio naš županijski bibliobus Gradske knjižnice Rijeka, koji neumorno povezuje i sva naša goranska mjesta.

Zahvaljujemo:
svim učenicima/učiteljima/školama koji su nazočili književnom susretu,
Gradskoj knjižnici Rijeka – Dječjem odjelu Stribor – Županijskom bibliobusu, knjižničaru Anti Ledenku i
Nakladi „Ljevak“.

Do susreta!

Obilježava se svake godine, 2. travnja, (na sam rođendan Hansa Christiana Andersena) kako bi se potakla ljubav prema čitanju i istakla važnost knjiga za djecu. Taj važan dan za djecu, učenike, učitelje/nastavnike i knjižničare obilježili smo satom lektire u knjižnici, koji smo priredili za učenike drugih razreda OŠ Delnice. Upoznali smo malu i nježnu Andersenovu djevojčicu Palčicu, izraslu iz zrna ječma, koja nam je svojom upornošću dokazala da se većina prepreka može savladati. Palčica je privukla pažnju učenika i svojim bogatim ilustracijama i probudila njihov natjecateljski duh pri rješavanju knjiškog kviza koji je s lakoćom riješen.

PORUKA DJECI SVIJETA

JEZIK SLIKA

Možeš li nacrtati slike
za riječi
koje izgovaram?

Onda nacrtaj
dio slike,
hladnoću,
vjetar,
knedlu u grlu
Ili lošu sreću,

nacrtaj kašalj,
uzdah,
miris svježe ispečenog kruha,
vrijeme,
trenutak,
početak ili kraj
plana,

nacrtaj mjesto gdjegod,
bilo koje mjesto,
mjesto gdje će se uskoro
nešto dogoditi,

nacrtaj bol guranja,
okus mora.
Toliko toga
želim vidjeti,
poput ljubavi,
jednoga dana,
možda i za mene.

Nacrtaj slike
za moju pjesmu,
i molim te ne ustručavaj se:
ove riječi
pripadaju tebi
Iako su došle od mene.

Autorica poruke: Rian Visser
Prijevod na hrvatski jezik: Margareta Matijević Kunst i Davorka Semenić Premec

Započeo je još jedan TJEDAN DOBRE DJEČJE KNJIGE, tradicionalna književna manifestacija koju provodimo u travnju, a koja obuhvaća niz promotivnih aktivnosti čitanja; namijenjena je djeci, ali i svima odraslima uključenima u njihov razvoj, njihov odgoj i obrazovanje.

Cilj nam je tom manifestacijom koja traje jedan cijeli tjedan u godini, na interakciju motivirati i djecu i učenike, ali i nositelje njihova odgoja, odrasle – roditelje i odgojitelje, učitelje i nastavnike, i sve zainteresirane; približiti djeci knjigu na zanimljiv način; upoznati ih s primjerima dobre dječje knjige i autorima koji djeci šalju pozitivne poruke…

Najvažnije od svega nam je u tom tako važnom tjednu predstaviti goranskim učenicima našu zavičajnu/goransku priču koja mlade uči o tome tko su i gdje pripadaju… koja ih uči o zavičaju, o Gorskome kotaru, o svakom i najmanjem zaseoku, selu, naselju, i gradu… o njegovoj prošlosti, o tome kako je sve počelo, kako je nekad bilo, kako su u svoje doba živjeli naši pradjedovi, djedovi i bake, mame i tate… o vremenu kada se puno radilo da bi se malo imalo, o mnogobrojnijim i sretnijim obiteljima, i njihovim običajima, …

Jedna je takva slikovnica napisana perom zavičajne književnice Slavice Grgurić Pajnić: „Pavao Pokućarac“.
Autoricu nadahnjuje ta i takva vrsta književnoga stvaralaštva, a slikovnica joj je savršeno učilo, idealno za poučavanje (i razumijevanje) i najšire populacije učenika.

Napredak u razvoju čovječanstva nikome ne daje pravo uništiti sve što je prethodilo tome, već i autoricu samu, taj napredak, ta promjena, obvezuje čuvati i njegovati, sve ono iz čega je napredak izrastao, sve ono što je i kako je nekada bilo.

„Pavao Pokućarac“ upravo govori o tome kako je nekada bilo; o načinu života jedne goranske obitelji iz brodmoravičkoga kraja, o njenom zajedništvu, skromnosti i strpljivosti njenih članova, njihovoj međusobnoj privrženosti i odanosti, radišnosti, o njihovu ponosu…

Sama je autorica rodom iz brodmoravičkoga kraja; to je njena osobna, autentična, proživljena životna priča,… priča kojoj dodajemo još jednu, neprocjenjivu vrijednost: ona je dvojezična – ispričana je na zavičajnom govoru, na dijalektu, kajkavskoj varijanti brodmoravičkog mjesnog govora!

Priču su nam predstavili učenici OŠ Brod Moravice, koji, jedni od vrlo rijetkih i marljivih, neobično savjesnih u naše vrijeme, čuvaju u svakom smislu baštinu svoga kraja, zahvaljujući i svojim roditeljima, ali posebno zahvaljujući onim rijetkim pojedincima, najsavjesnijim među svim učiteljima – svojim mentorima, koji znaju važnost svega zavičajnoga, i svoju ulogu u odgoju i obrazovanju mladih.

A kada se sve to digne na veću razinu, onda se to zove: Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“.

Hvala našim dragim gostima:
učenicima brodmoravičke osnovne škole, njihovoj učiteljici-mentorici Dijani Arbanas i Sonji Colnar, brodmoravičanki, umirovljenoj učiteljici iste škole koja je, uz autoricu, radila na dijalektalnom prijevodu i sudjelovala u današnjem predstavljanju.

Prisutni učenici osnovnih škola iz Mrkoplja i Delnica, kao i delnički srednjoškolci, sa svojim učiteljima i nastavnicima, nastavu hrvatskog jezika danas su održali upravo ovdje, s nama.

Hvala i svima Vama koji ste bili danas s nama, prepoznajući važnost dobre dječje zavičajne knjige. BUDITE UVIJEK INSPIRIRANI ZAVIČAJEM, kao što je to i naša zavičajna autorica Slavica Grgurić Pajnić pa s toga ne sumnjamo da ćemo se u dogledno vrijeme opet naći ovdje na promociji njene nove baštinske slikovnice.

• KREATIVNA RADIONICA – čitanje ekološke priče Manuele Vladić Maštruko „Bajka o čistoj šumi“ i izrada fantastičnih likova iz priče (vile i vilenjaci, patuljci…), 31.3.2025. u 18 sati
• PREDSTAVLJANJE SLIKOVNICE „PAVAO POKUĆARAC“ – zavičajna autorica Slavica Grgurić Pajnić predstavit će svoju novu slikovnicu, 1.4.2025. u 11 sati
• LEKTIRA U KNJIŽNICI – uz Međunarodni dan dječje knjige i Andersenov rođendan za učenike drugih razreda OŠ Delnice lektira „Palčica“ H. C. Andersena, 2.4.2025. u 9 sati
• PRIČAONICA PRIČA – uz Andersenov rođendan: čitanje bajke „Palčica“ i crtanje Palčice, 2.4.2025. u 18 sati
• GORANSKI KNJIŽEVNI SUSRET (u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka – Županijskim bibliobusom): književni susret za učenike goranskih osnovnih škola s književnicom za djecu i mlade Jasminkom Tihi-Stepanić, 3.4.2025. u 11.30 sati

Radionica je nastala prema slikovnici ”Maxov san” (autorica Maje Farkaš i Arjane Tambić Andrašević) koja govori o spašavanju tabletice antibiotika od pretjeranog korištenja.
Učenici su na radionici naučili razliku između virusa i bakterija, dobili odgovor na pitanje zašto bakterije nekad postanu otporne na antibiotike, čuli priču o nastanku prvog antibiotika te saznali kako se prenose, ali i sprječavaju zarazne bolesti.

Ovaj poučan susret priveli smo kraju jasnom porukom: „Čuvajmo moć ratnika-antibiotika za prave bitke u teškim infekcijama!“ (Oprezno s antibioticima!)
Zahvaljujemo autorici Maji Farkaš na zanimljivom predavanju o vrlo važnoj temi za sve nas te na darovanim slikovnicama svakome učeniku.

ZAVIČAJNA ZBIRKA bogatija je za dvije vrijedne knjige koje su dio naše nove zbirke – RARA (rijetkosti – ob. u bibliotečnoj klasifikaciji) u kojoj su pohranjene stare i rijetke knjige.
Zbog svoje vrijednosti, građa je zaštićena i nije za posudbu izvan Knjižnice, već se može koristiti u Studijskoj čitaonici.

Vjerujemo da će sve ljubitelje i proučavatelje prošlosti, i svoga zavičajnoga, zanimati iznimne knjige dvaju naših znamenitih Gorana / goranskih autora:

1. „Izbor iz Homerove Ilijade i Odiseje“ iz četrdesetih godina 20. st. (iz Cauerova teksta izabrao i uvode priredio Nikola Majnarić),
2. „Latinska gramatika za srednje škole“ iz 1919. godine (priredio Julije Golik).

Nikola (Niko) Majnarić
(Ravna Gora, 1885. – Zagreb, 1966.)
– akademik, hrvatski klasični filolog

Bavio se grčkom modalnom sintaksom, interpretacijom djela grčkih pisaca pronađenih u novije doba, grčkom metrikom, rimskim piscima, poviješću hrvatske klasične filologije, leksikografijom, udžbeničkim radom, grčkom filozofijom, prijevodima, recenzijama…

Njegov otac Nikola bio je općinski bilježnik, a majka Marija Prettner, bila je ravnogorska učiteljica. Bio je ujak Branimira Markovića.

Kao srednjoškolski profesor uglavnom je radio na zagrebačkoj Donjogradskoj gimnaziji (i Gornjogradskoj) do Prvog svjetskog rata.

Bio je: sveučilišni profesor, povjerenik Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, urednik biblioteke „Grčki i rimski klasici“, član uprave Matice hrvatske, član JAZU, počasni član Znanstvenog društva u Ateni.

Nakon umirovljenja još se predanije posvetio znanstvenom radu, publicirao je u skopskom časopisu „Živa antika“, kojem je od pokretanja 1951. pa sve do smrti bio urednikom.

Popis njegovih lingvističkih radova je impozantan.
Za nastavu je priredio Musićevu „Grčku gramatiku“ i izradio „Grčko-hrvatski rječnik“ u suradnji s Otonom Gorskim. Bavio se i latinskom filologijom, obrađivao je Cezara, Kvinta Horacija, Flaka, ali i radove hrvatskih klasičnih filologa.

Bio je vrstan znalac hrvatskoga jezičnog standarda, a povezanost sa zavičajem rječito je potvrdio trima raspravama o ravnogorskom govoru.
Objavio je članke:
– „Jedna zanimljiva sintaktička pojava u ravnogorskom narječju“,
– „Jedno rovtarsko narječje u Gorskom kotaru“ te
– „Neke sintaktičke pojave u ravnogorskom narječju“.

Surađivao je u listovima „Gorski kotar“ i „Goranin“ te se bavio poetskim i dramskim radom na ravnogorskom govoru.

Poznata je njegova pjesma „Tam ki rodu vitr piha“ kao i prepjev Preradovićeve pjesme „Putnik“ na ravnogorski idiom.

Izvor:
Lisac, J. Hrvatski filolog Nikola Majnarić (1885–1966). Kolo 1, 2005., Ogledi. URL: https://www.matica.hr/kolo/300/hrvatski-filolog-nikola-majnaric-18851966-20366/ (pristup 3.3.2025.)

Julije Golik
(Fužine, 1866. – Zagreb, 1924.)

– hrvatski latinist i sveučilišni profesor

Bavio se pitanjima latinskog jezika i rimske književnosti, prevodio s latinskog, pisao udžbenike i priručnike.

Diplomirao je na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu (Filozofskom) u Zagrebu. Znanstvenu karijeru počeo je kao gimnazijski nastavnik.

Bio je prvi predsjednik Društva srednjoškolskih profesora, docent na katedri za klasičnu filologiju i redovni profesor klasične latinske filologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, rektor Zagrebačkog Sveučilišta (za vrijeme njegovog mandata utemeljuje se Medicinski fakultet) – obnašao je i dužnost prorektora i predsjednika Udruženja visokoškolskih nastavnika, bio je na čelu Pučkog sveučilišta u Zagrebu (danas Pučko otvoreno učilište).

Napisao je i uredio mnoge udžbenike i priručnike; preveo je s latinskoga „Veliku didaktiku“ J. A. Komenskoga.

Osim latinskih, pisao je i pedagoška djela.

Glavna su mu djela :
– „O Vergilijevoj Eneidi“,
– „Nauk o uzgoju s osobitim obzirom na psihologiju“,
– „Koncentracija obuke“,
– „Uzgojne prilike u drevnom Rimu“.

2001. godine općina Fužine postavila je spomen – ploču na njegovu rodnu kuću.

Izvor:
Golik, Julije. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025.
URL: https://hbl.lzmk.hr/clanak/golik-julije-pedagog (pristup 3.3.2025.)