Lada Žigo Španić: „Ovrha“
Radnja ovog distopijskog romana odvija se u dehumaniziranom svijetu u kojem vladaju prigušeni totalitarizam i kontrola djelovanja i mišljenja, a gubitak individualnosti vodi prema duhovnoj pustoši.
Distopija se u književnosti smatra kritikom (satirom) sadašnjosti, koja upozorava na opasnosti aktualnih društvenih kretanja. Svijet je odista postao loše mjesto, no u završnici ovog romana ipak se nazire nada da taj i takav svijet još uvijek ima svojih mogućnosti.
Ivan Aralica: „Zvrk“
je knjiga pripovjedne proze akademika Ivana Aralice usredotočena na pitanja smisla života i onoga što ostavljamo iza sebe.
Predrag Raos: „Crvena milja“
Povijesni satirični roman – jedna zemlja i jedna epoha izabrani su samo kao obrazac za satiru nad svakom vlašću i svakom politikom.
Igor Rudan: „Tako je govorio Tesla“
nudi putovanje kroz život i doba Nikole Tesle na sasvim nov način, temeljito iščitavajući Tesline autobiografske zapise i eseje kroz prizmu današnje znanosti i medicine nakon čitavog stoljeća te prikazuje čudesno nadarenog i upornog, ali i ranjivog i neshvaćenog pojedinca čije su iznimne sposobnosti oblikovale svijet u kojem danas živimo.
Eda Vujević: „Silom domaćica“ je zbirka kolumni koja nudi samo život kakav poznajemo, svakodnevicu bez filtera i fotošopa, obojenu tek paletom autoričina zaraznog humora.
Julijana Matanović: „Ni od kog nagovorena“
zbirka je poznatih nam zapisa koji griju srca i obraze, a koje je Julijana Matanović objavljivala u „Vijencu“, ali je onda interes tih novina pomalo oslabio, ne zbog samih tekstova – jer oni su jednako dobri kao i prije – nego zbog njihova odnosa prema zbilji. Tako autorici nije ostalo ništa drugo nego da te zapise koje je stvorila ni od kog nagovorena – skupi u knjigu (sada ukupno 17) i ponudi nam na novu procjenu.
Tanja Tolić: „Fi“
Iz očišta znatiželjne i pronicave djevojčice pratimo radničku obitelj 1980-ih, u doba optimizma i napretka, kupovine prvog „tristaća“, dobivanja stana u novogradnji, odlaska na ljetovanje u radnička odmarališta itd. U širem društvenom kontekstu sudaraju se nove urbane strukture s naslijeđem tvrdih ruralnih vrijednosti. Kad se obitelj nađe pred nepoznanicom, koju treba tajiti, pred djevojčicom se otvaraju praznine straha i usamljenosti, od kojih se brani maštom i duhovitošću. Psihološki, generacijski i društveni roman istodobno je čaroban, snovit i jezovit; osvaja stilom i jezikom.
Kristian Novak: „Ukrotiti pticu grabljivicu“
Sollen wir Magyaren werden? Fünf Briefe geschrieben aus Pesth an einen Freund an der Theis / von D. H. (hrv. Trebamo li postati Mađari? Pet pisama napisanih iz Pešte prijatelju na Tisi / autora D. H.) puni je naziv brošure objavljene 1833. godine u Karlovcu, u izdavačkoj kući Johanna Nepomuka Prettnera. Napisana je na njemačkom jeziku, uz nekoliko fragmenata na mađarskom, latinskom te nekoliko slavenskih jezika. U ovoj je knjizi provedena temeljna filološka i diskursna analiza te brošure, a objavljuje se i njemački transkript te prvi hrvatski prijevod. Kritički prijepis, prijevod, analiza i interpretacija, autora Kristiana Novaka, jednoga u svoje vrijeme nesumnjivo utjecajnoga, a kasnije gotovo neistraživanoga dokumenta hrvatske kulturne, književne i političke povijesti predstavlja izniman prilog hrvatskoj filologiji, društvenim znanostima, humanistici i kulturi uopće.