ZAVIČAJNA ZBIRKA bogatija je za dvije vrijedne knjige koje su dio naše nove zbirke – RARA (rijetkosti – ob. u bibliotečnoj klasifikaciji) u kojoj su pohranjene stare i rijetke knjige.
Zbog svoje vrijednosti, građa je zaštićena i nije za posudbu izvan Knjižnice, već se može koristiti u Studijskoj čitaonici.
Vjerujemo da će sve ljubitelje i proučavatelje prošlosti, i svoga zavičajnoga, zanimati iznimne knjige dvaju naših znamenitih Gorana / goranskih autora:
1. „Izbor iz Homerove Ilijade i Odiseje“ iz četrdesetih godina 20. st. (iz Cauerova teksta izabrao i uvode priredio Nikola Majnarić),
2. „Latinska gramatika za srednje škole“ iz 1919. godine (priredio Julije Golik).
Nikola (Niko) Majnarić
(Ravna Gora, 1885. – Zagreb, 1966.)
– akademik, hrvatski klasični filolog
Bavio se grčkom modalnom sintaksom, interpretacijom djela grčkih pisaca pronađenih u novije doba, grčkom metrikom, rimskim piscima, poviješću hrvatske klasične filologije, leksikografijom, udžbeničkim radom, grčkom filozofijom, prijevodima, recenzijama…
Njegov otac Nikola bio je općinski bilježnik, a majka Marija Prettner, bila je ravnogorska učiteljica. Bio je ujak Branimira Markovića.
Kao srednjoškolski profesor uglavnom je radio na zagrebačkoj Donjogradskoj gimnaziji (i Gornjogradskoj) do Prvog svjetskog rata.
Bio je: sveučilišni profesor, povjerenik Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, urednik biblioteke „Grčki i rimski klasici“, član uprave Matice hrvatske, član JAZU, počasni član Znanstvenog društva u Ateni.
Nakon umirovljenja još se predanije posvetio znanstvenom radu, publicirao je u skopskom časopisu „Živa antika“, kojem je od pokretanja 1951. pa sve do smrti bio urednikom.
Popis njegovih lingvističkih radova je impozantan.
Za nastavu je priredio Musićevu „Grčku gramatiku“ i izradio „Grčko-hrvatski rječnik“ u suradnji s Otonom Gorskim. Bavio se i latinskom filologijom, obrađivao je Cezara, Kvinta Horacija, Flaka, ali i radove hrvatskih klasičnih filologa.
Bio je vrstan znalac hrvatskoga jezičnog standarda, a povezanost sa zavičajem rječito je potvrdio trima raspravama o ravnogorskom govoru.
Objavio je članke:
– „Jedna zanimljiva sintaktička pojava u ravnogorskom narječju“,
– „Jedno rovtarsko narječje u Gorskom kotaru“ te
– „Neke sintaktičke pojave u ravnogorskom narječju“.
Surađivao je u listovima „Gorski kotar“ i „Goranin“ te se bavio poetskim i dramskim radom na ravnogorskom govoru.
Poznata je njegova pjesma „Tam ki rodu vitr piha“ kao i prepjev Preradovićeve pjesme „Putnik“ na ravnogorski idiom.
Izvor:
Lisac, J. Hrvatski filolog Nikola Majnarić (1885–1966). Kolo 1, 2005., Ogledi. URL: https://www.matica.hr/kolo/300/hrvatski-filolog-nikola-majnaric-18851966-20366/ (pristup 3.3.2025.)
Julije Golik
(Fužine, 1866. – Zagreb, 1924.)
– hrvatski latinist i sveučilišni profesor
Bavio se pitanjima latinskog jezika i rimske književnosti, prevodio s latinskog, pisao udžbenike i priručnike.
Diplomirao je na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu (Filozofskom) u Zagrebu. Znanstvenu karijeru počeo je kao gimnazijski nastavnik.
Bio je prvi predsjednik Društva srednjoškolskih profesora, docent na katedri za klasičnu filologiju i redovni profesor klasične latinske filologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, rektor Zagrebačkog Sveučilišta (za vrijeme njegovog mandata utemeljuje se Medicinski fakultet) – obnašao je i dužnost prorektora i predsjednika Udruženja visokoškolskih nastavnika, bio je na čelu Pučkog sveučilišta u Zagrebu (danas Pučko otvoreno učilište).
Napisao je i uredio mnoge udžbenike i priručnike; preveo je s latinskoga „Veliku didaktiku“ J. A. Komenskoga.
Osim latinskih, pisao je i pedagoška djela.
Glavna su mu djela :
– „O Vergilijevoj Eneidi“,
– „Nauk o uzgoju s osobitim obzirom na psihologiju“,
– „Koncentracija obuke“,
– „Uzgojne prilike u drevnom Rimu“.
2001. godine općina Fužine postavila je spomen – ploču na njegovu rodnu kuću.
Izvor:
Golik, Julije. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025.
URL: https://hbl.lzmk.hr/clanak/golik-julije-pedagog (pristup 3.3.2025.)
